Kofein – što je to i kakva su mu svojstva?
Zašto volimo kavu? Zbog njezina jedinstvenog aromata i… kofeina! Kofein je odgovoran za svu magiju koja se događa u našem mozgu nakon što popijemo kavu. Manje umora, bolja koncentracija, dobro raspoloženje. Ali to nije sve. Kofein također utječe na metabolizam, a čak se koristi i za smanjenje boli. Vrijedi se pobliže upoznati s njegovim svojstvima.
- Što je kofein?
- Svojstva kofeina za čovjeka
- Koliko kofeina ima kava?
- Koje količine kofeina su sigurne?
- Smrtonosna doza kofeina
Što je kofein?
Kofein (1,3,7-trimetilksantin) je prirodni purinski alkaloid. Njemu zahvaljujemo energizirajuće djelovanje kave i čaja. Nakon konzumacije brzo se i vrlo učinkovito (gotovo u potpunosti) apsorbira iz probavnog trakta u krvotok. Lako migrira u mozak, prodirući kroz krvno-moždanu barijeru. U organizmu se metabolizira u dimetilksantine: parakasantin, teobromin i teofilin, koji su također biološki aktivni.
Najčešće korištena farmakološki aktivna tvar na svijetu vjerojatno je upravo kofein. Koristimo ga kako u tradicionalnom, prirodnom obliku, odnosno kao napitci od kave, čaja, yerba mate itd., ali i u preciznijoj formi dodataka prehrani i lijekova s kofeinom izoliranim iz prirodnih sirovina ili sintetiziranim u laboratoriju. U dodacima prehrani obično se koristi bezvodny kofein do količine od 200 mg po porciji.
Svojstva kofeina za čovjeka
Neće biti daleko od istine tvrdnja da je kofein jedna od najbolje istraženih tvari na svijetu. U znanstvenim bazama dostupna je ogromna količina istraživanja na ljudima i meta-analiza koje se tiču utjecaja kofeina na ljudsko zdravlje. Točno znamo ne samo što je kofein, već i na koji način utječe na našu biokemiju i cjelokupno zdravlje.
Sprječavanje umora
Zbog ovog svojstva volimo kofein! To je sredstvo prvog izbora kada nas muči pospanost, a ne možemo si priuštiti drijemanje.
Ali odakle takvo svojstvo? Naime, kofein je strukturno vrlo sličan adenozinu. Sličnost je toliko bliska da se kofein u mozgu veže na adenozinske receptore. Kada to učini, te receptore blokira, a adenozin se ne može vezati za njih i nije u mogućnosti izazvati djelovanje za koje je odgovoran. A odgovoran je između ostalog za osjećaj umora. Tako kofein ne dopušta da adenozin u nama izazove pospanost.
Navedeno djelovanje je glavno, ali ne i jedino djelovanje kofeina. Utječe i na ponašanje nekoliko drugih neurotransmitera koji imaju stimulirajuće djelovanje na živčani sustav. Ovisno o dozi, kofein može ne samo smanjiti umor, već čak dodati dodatni priljev energije.
Poboljšanje koncentracije
To je divno svojstvo kofeina i kave. Možda i vi koristite ih tijekom rada ili učenja. To jednostavno djeluje!
Utjecaj kofeina na kognitivne funkcije detaljno je istražen u mnogim eksperimentima na životinjama i kliničkim ispitivanjima na ljudima. Prokognitivno djelovanje kofeina može se objasniti uglavnom ovim trima mehanizmima djelovanja:
- antagonizmom adenozinskih receptora, posebno u središnjem živčanom sustavu;
- mobilizacijom unutarstaničnih rezervi kalcija;
- inhibicijom enzima fosfodiesteraze.
Vrijedi ipak primijetiti da je utjecaj na koncentraciju najbolje uočljiv kod osoba koje svakodnevno uzimaju prilično male količine kofeina ili ga ne koriste. Povremeno uzimanje jamči najjači utjecaj na koncentraciju i jasnoću uma. Iako su što se tiče utjecaja na pamćenje rezultati istraživanja mješoviti, efekt povećanja budnosti, koncentracije i smanjenja umora teško je osporiti.
Utjecaj na metabolizam i mršavljenje
Znate koji je najpopularniji sastojak spalivača masti? Kofein. Mnogo toga upućuje na to da kofein stimulira nekoliko mehanizama koji olakšavaju mršavljenje.
Na lipolizu, odnosno oslobađanje energije pohranjene u masnom tkivu, kofein utječe putem inhibicije PDE enzima. Na taj način kofein inhibira razgradnju cAMP-a u stanicama. cAMP stimulira lipolizu aktiviranjem hormon-osjetljive lipaze (HSL) i igra važnu ulogu u djelovanju adrenalina. Ovaj mehanizam zahtijeva relativno velike doze, zato proizvođači spalivača masti obično ne štede na kofeinu.
Važan aspekt djelovanja kofeina koji je teško osporiti jest smanjenje umora i prirodno povećanje aktivnosti koje iz toga proizlazi. Kada kapci postanu lakši i pospanost popusti, veća je šansa da ćemo ustati i početi nešto raditi. Povećanje NEAT-a (odnosno fizičke aktivnosti koja nije trening) važan je čimbenik koji povećava brzinu metabolizma i potrošnju energije. Što više kalorija spalimo tijekom svakodnevnih aktivnosti, to lakše prolazi mršavljenje.
Protubolno djelovanje
Kofein se koristi u mnogim protubolnim lijekovima. Nikada se tada ne pojavljuje sam, već uvijek u pratnji druge protubolne tvari. U tom slučaju kofein predstavlja podršku glavnom sastojku lijeka, pomažući njegovu apsorpciju i djelovanje. Zahvaljujući njemu protubolni lijekovi mogu djelovati čak i do 40% učinkovitije. Najbolje je dokumentirana učinkovitost u slučaju glavobolje i migrene.
Koliko kofeina ima kava?
Kuhana kava sadrži 56–100 mg kofeina na 100 ml napitka.
Sadržaj kofeina u kavi ipak je vrlo promjenjiv, a ovisi o mnogim čimbenicima. Važna je između ostalog vrsta zrna, grubost mljevenja i način kuhanja kave.
Drugi sources kofeina – što umjesto kave?
Među prirodnim izvorima kofeina nabrajamo:
- Yerba mate
- čaj
- guaranu
- kakao
- Ilex guayusa
- kola orašiće
Kofein je također glavna komponenta energetskih napitaka. Što je manje očito, nalazi se i u recepturi popularnih zaslađenih napitaka, kao što su cola (različitih marki) ili Mountain Dew.
Zanimljivost: Tvari poput „teina" u čaju ili „mateina" u yerba mate isto su što i „kofein" iz kave. Ti se nazivi razlikuju zbog podrijetla tvari, međutim u svim slučajevima riječ je o potpuno istom alkaloidu.
Koje količine kofeina su sigurne?
Na temelju analiziranih podataka utvrđeno je da za zdrave odrasle osobe konzumacija kofeina u količinama do 400 mg dnevno nije povezana s neželjenim djelovanjima koja se tiču opće toksičnosti, utjecaja na kardiovaskularni sustav, utjecaja na stanje kostiju i metabolizam kalcija (uz konzumaciju odgovarajuće količine kalcija), promjena u ponašanju, povećane učestalosti pojavljivanja raka i utjecaja na mušku plodnost.
Prag sigurne doze smanjuje se u različitim specifičnim slučajevima. Na primjer, trudnicama je najbolje da ne konzumiraju više od 200 mg kofeina dnevno, kako ne bi negativno utjecale na razvoj ploda. Snižavanje praga može se pojaviti i u slučaju korištenja lijekova koji stupaju u interakciju s kofeinom, bubrežne insuficijencije ili individualne sklonosti sporom metabolizmu kofeina.
Smrtonosna doza kofeina
Smrt zbog pretjerane konzumacije kofeina iznimno je rijedak fenomen, a u literaturi je opisano samo nekoliko slučajeva. Jednokratna smrtonosna doza za odraslu osobu procijenjena je na 10 grama. Pri tome vrijedi primijetiti da je poznat slučaj smrti nakon konzumacije 6,5 grama kofeina, ali s druge strane zabilježeno je i preživljavanje pacijenta koji je navodno konzumirao 24 grama kofeina.
Izvori:
⮜ Prethodni članak
Kanna i libido – kakve su povezanosti?
Sljedeći članak ⮞