Krom - kako utječe na organizam?
Krom je kemijski element koji se može pojavljivati u različitim stupnjevima oksidacije, pri čemu svi njegovi prirodni spojevi sadrže ovaj element u III. stupnju oksidacije. Ubraja se u skupinu mikroelemenata koji su neophodni za pravilno funkcioniranje živih organizama. Krom je mineralni sastojak koji igra važnu ulogu u regulaciji metabolizma proteina, ugljikohidrata i masti, kao i sastavni je dio metaloenzima te je koenzim brojnih metaboličkih reakcija koje se odvijaju u ljudskom organizmu.
Proizvodi bogati kromom
Među prehrambene proizvode koji se odlikuju najvećim sadržajem kroma (III) ubrajaju se: gorka kakao i njezini prerađevini (osobito tamna čokolada s visokim sadržajem kakao mase), žumanjci jaja, integralnih žitni proizvodi (npr. crni raženi kruh, heljdina kaša, smeđa riža), meki i tvrdi sirevi (npr. brie i emmental), meso (npr. svinjska pečenica i šunka), ribe (npr. svježi i dimljeni losos), orasi, povrće (npr. špinat, brokula, šparoge, mahune, rajčica), pivski kvasac, gljive, jetra, kamenice, školjke, kava, voće (npr. jabuka, naranča, banana) te neke vrste vina i piva. Pozitivno na usvajanje kroma iz hrane utječu aminokiseline poput glicina i asparaginske kiseline, kao i vitamin C. S druge strane, jednostavni šećeri te mineralni sastojci poput cinka i željeza smanjuju njegovu apsorpciju iz probavnog sustava.
Krom – simptomi nedostatka
Smatra se da se nedostatak kroma u ljudskom organizmu javlja relativno rijetko. Među jakim fiziološkim stresorima koji pogoduju nastanku nedostatka u ljudskom organizmu navode se prije svega tjelesne ozljede, dojenje, starenje, kratkotrajan i vrlo intenzivan tjelesni napor te neispravno uravnotežena prehrana. Najčešći simptomi nedostatka kroma kod ljudi uključuju: netoleranciju glukoze, inzulinsku rezistenciju, prisutnost glukoze u mokraći, poremećaje rasta, poremećaje lipida, smanjenje nemasne tjelesne mase te poremećaje funkcioniranja živčanog sustava.
Suplementacija kromom
Rezultati najnovije metaanalize 21 randomiziranog kliničkog istraživanja (RCT) s ukupno 1316 sudionika pokazali su da je suplementacija kromom u dnevnoj dozi do 400 μg tijekom razdoblja do 12 tjedana doprinijela gubitku tjelesne mase (u prosjeku za 0,75 kg), indeksa tjelesne mase BMI (u prosjeku za 0,40 kg/m2) te postotnog sadržaja masnog tkiva (u prosjeku za 0,68%) kod osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili pretilošću.
Rezultati druge nedavne metaanalize koja je obuhvatila 28 RCT-ova s pacijentima oboljelima od dijabetesa tipa 2 pokazali su da je suplementacija u dnevnoj dozi od 50 do 1000 μg tijekom razdoblja od 4 do 25 tjedana rezultirala značajnim smanjenjem koncentracije sljedećih ispitivanih parametara u krvi: glukoze natašte (u prosjeku za 19,0 mg/dl), inzulina natašte (u prosjeku za 12,35 pmol/l), glikiranog hemoglobina – HbA1c (u prosjeku za 0,71%) te indeksa inzulinske rezistencije HOMA-IR (u prosjeku za 1,53) kod ispitivanih dijabetičara. Važno je istaknuti da ne potvrđuju sva dosadašnja randomizirana klinička istraživanja ovaj povoljni učinak suplementacije kromom na parametre metabolizma ugljikohidrata kod bolesnika s dijabetesom tipa 2.
Na temelju najnovijih znanstvenih izvještaja također se sugerira da suplementacija kromom može dovesti do značajnog sniženja vrijednosti sistoličkog arterijskog tlaka (u prosjeku za 2,51 mmHg) i dijastoličkog (u prosjeku za 1,04 mmHg), osobito kod pacijenata s dijabetesom tipa 2 i/ili kroničnom kardiološkom bolešću, kao i uzrokovati smanjenje koncentracije ukupnog kolesterola u krvi (u prosjeku za 0,17 mmol/l).
Je li krom siguran?
Trovalentni krom koji se nalazi u većini prehrambenih proizvoda, kao i u brojnim dodacima prehrani, sastojak je vrlo niske toksičnosti, čiji se sadržaj u krvnoj plazmi i strukturi kose postupno gubi s godinama. Potreba ljudskog organizma za kromom u trenutno važećim normama prehrane za populaciju Poljske nije utvrđena. Smatra se, međutim, da se preporučena sigurna doza kroma (III) kako za zdrave odrasle žene tako i muškarce te djecu od 7 do 18 godina života treba kretati u rasponu između 50 i 200 μg dnevno. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) unos ne bi trebao biti veći od 250 μg dnevno.
U načelu ne postoji rizik od predoziranja kromom (III) kod osoba koje se pridržavaju ispravno uravnotežene prehrane, jer je apsorpcija ovog sastojka iz probavnog sustava relativno niska. Njegov višak u ljudskom organizmu može se stoga pojaviti uglavnom u slučaju neispravno odabrane suplementacije prehrane. Važno je imati na umu činjenicu da može stupati u interakcije sa željezom i posljedično otežavati njegovo vezanje s transferinom, odnosno proteinom koji posreduje u transportu željeza u krvnom serumu. To znači da kronični pretjerani unos kroma iz dodataka prehrani može dovesti do poremećaja metabolizma željeza u organizmu, a u ekstremnim slučajevima čak i do razvoja anemije zbog nedostatka željeza.
Sources:
- Piotrowska A., Pilch W., Tota Ł. i wsp.: Biologiczne znaczenie chromu
III dla organizmu człowieka. Medycyna Pracy 2018;69(2):211–223. - Tsang C, Taghizadeh M, Aghabagheri E, et al.: A meta-analysis of the
effect of chromium supplementation on anthropometric indices of
subjects with overweight or obesity. Clin Obes. 2019 Aug;9(4):e12313. - Asbaghi O, Fatemeh N, Mahnaz RK, et al.: Effects of chromium
supplementation on glycemic control in patients with type 2 diabetes:
a systematic review and meta-analysis of randomized controlled
trials. Pharmacol Res. 2020 Nov;161:105098. - Tarrahi MJ, Tarrahi MA, Rafiee M, et al.: The effects of chromium
supplementation on lipidprofile in humans: A systematic review and
meta-analysis ofrandomized controlled trials. Pharmacol Res. 2021
Feb;164:105308. - Lari A, Fatahi S, Sohouli MH, et al.: The Impact of Chromium
Supplementation on Blood Pressure: A Systematic Review and
Dose-Response Meta‑Analysis of Randomized‑Controlled Trials. High
Blood Press Cardiovasc Prev. 2021 Jul;28(4):333-342. - Zhao F, Pan D, Wang N, et al.: Effect of Chromium Supplementation on
Blood Glucose and Lipid Levels in Patients with Type 2 Diabetes
Mellitus: a Systematic Review and Meta-analysis. Biol Trace Elem Res.
2022 Feb;200(2):516-525.
⮜ Prethodni članak
Beta alanin - čekić protiv umora
Sljedeći članak ⮞