Nuspojave korištenja melatonina – što je važno znati?
Tablete s melatoninom vrlo su popularan način poboljšanja kvalitete sna. Sredstva za spavanje uglavnom nemaju dobru reputaciju kad je riječ o utjecaju na opće zdravlje. A kako je s melatoninom? U osnovi se melatonin smatra vrlo sigurnom tvari s minimalnim rizikom od nuspojava. Ipak, detaljno se pozabavimo informacijama o sigurnosti korištenja dodataka s melatoninom.
Prednosti melatonina
Prednost je njegov brzi metabolizam i razgradnja u organizmu. Zahvaljujući tome, čak i kad bi melatonin iz dodatka uzrokovao neke probleme, brzo bi nestali jer melatonin ne ostaje dugo u cirkulaciji.
Korisno je i to što melatonin prirodno proizvodimo u mozgu, a njegova dodatna suplementacija izvana samo dopunjuje njegovu razinu. Naš organizam jednostavno poznaje tu molekulu i zna što s njom učiniti. Nema dakle situacije kao kod lijekova za spavanje, gdje sintetske, organizmu "strane" tvari prisiljavaju određena djelovanja na različitim neurotransmiterima i receptorima, često s natprosječnom snagom. To može doista oboriti s nogu i učinkovito uspavati, no rađa i određene zdravstvene rizike.
Od prednosti melatonina (i poboljšanog sna koji omogućuje) osjetljivih u praksi mogu se navesti mogućnosti:
- bržeg usnivanja,
- održavanja zdravog, regenerirajućeg sna,
- boljeg samoosjećaja sljedećeg dana bez pospanosti,
- smanjenja rizika od hipertenzije i poremećaja glikemije,
- snižavanja stresa.
Vrlo praktična prednost je i niska cijena dodataka s melatoninom. S obzirom na njegov sigurnosni profil i učinkovitost, kupnja tableta s melatoninom čini se izvrsnom investicijom.
Koje su doze melatonina sigurne?
Melatonin uziman u dozama od 1 do 5 mg može dati od 10 do čak 100 puta veću vršnu koncentraciju melatonina u usporedbi s fiziološkim vrijednostima.
Istraživanja pokazuju da su čak i vrlo velike doze melatonina (20–100 mg dnevno) oralno davane zdravim dobrovoljcima bile dobro podnošene, bez sigurnosnih briga i bez klinički značajnih promjena u bilo kojim fiziološkim ili biokemijskim parametrima.
Zahvaljujući tome znamo da čak ni visoke doze melatonina nisu opasne, no zapravo nema uvijek smisla tako visoko doziranje. U većini slučajeva, kad problemi sa snom nemaju patološku dimenziju, dobro se pokazuje doza od 1 mg ili čak manje – 300 ili 500 mcg. Tek kad se taj niski raspon doza pokaže neučinkovitim, vrijedi pokušati postupno podizati dozu i promatrati reakciju.
Počinjanje s minimalnim mogućim dozama i podizanje samo po potrebi vrlo je dobra, univerzalna praksa za većinu dodataka prehrani. I u slučaju melatonina vrijedi se njome voditi.
Uzrokuje li melatonin ovisnost?
Osobe skeptične prema melatoninu vole isticati argument da dugotrajno davanje melatonina izvana može dovesti do ovisnosti. Mozak bi se navodno olijenio, dobivajući gotovu tvar iz tablete i potpuno prestao s vlastitom proizvodnjom. To bi otežalo prestanak uzimanja melatonina i povratak na vlastitu proizvodnju.
Navedene tvrdnje nemaju potvrdu u znanstvenim podacima. Naprotiv, često se mogu naći informacije da čak ni dugotrajna suplementacija melatoninom u uobičajenim dozama ne vodi u ovisnost. Nakon prestanka suplementacije mozak se prilično uspješno vraća na vlastitu sintezu na odgovarajućoj razini, ako ne djeluju drugi čimbenici koji narušavaju proizvodnju melatonina.
Zaključak
Nuspojave pri korištenju melatonina iznimno su rijetke. Pred tako povoljnim sigurnosnim profilom, njegova široka zdravstvena svojstva postaju još privlačnija. Iako melatonin poznajemo uglavnom po utjecaju na brzinu usnivanja i održavanje zdravog sna, njegov utjecaj na zdravlje daleko je širi.
U istraživanjima je pokazano da je suplementacija melatoninom sigurna i učinkovita metoda poboljšanja brzine i kvalitete usnivanja te trajanja sna u različitih skupina ljudi: djece, mladih, starijih osoba i žena nakon menopauze.
Sources:
Sljedeći članak ⮞