Besplatna dostava u Hrvatsku od 200 PLN. Besplatna dostava u HR od 200 PLN Dostava u roku od 24h Jeftina međunarodna dostava Na tržištu od 2005. Blog Pomoć Kategorije Proizvođači MENU Blog Košarica

Vaša košarica je prazna!

Prednosti i nedostaci proteinskih dodataka s proteinom soje

Prednosti i nedostaci proteinskih dodataka s proteinom soje
08 Lis 2024
Objavio: Mateusz Durbas Broj čitanja: 865 Komentari: 0

Ukazuje se da vegani konzumiraju manje proteina od osoba koje se pridržavaju tradicionalne prehrane. Zato mnogi sportaši koji se pridržavaju biljne prehrane redovito posežu za proteinskim dodacima prehrani, uključujući izolat sojinih proteina. Provjerimo koje su najvažnije prednosti i nedostaci proteinskih dodataka prehrani na bazi izolata sojinih proteina.

Sojin protein – što je to?

Sojin protein, kako i samo ime govori, potječe iz sjemenki soje(Glycine max L. Merrill), koje su važan izvor proteina u prehrani vegana i vegetarijanaca. Pokazano je da se sojin protein odlikuje dobrim aminokiselinskim sastavom, zahvaljujući čemu ima visoku biološku vrijednost. Sojin protein predstavlja bogat izvor lizina te se odlikuje vrlo dobrom probavljivošću i apsorpcijom. Stručna literatura navodi da sojin protein ima PDCAAS (indeks probavljivosti aminokiselina proteina) na razini 1,0 i čini se usporediv s izolatom proteina sirutke (WPI – Whey Protein Isolate). Međutim, kada uzmemo u obzir prirodno prisutne antihranjiive tvari u soji (npr. fitinsku kiselinu i inhibitore tripsina), koje ograničavaju apsorpciju nekih hranjivih tvari, izolat proteina sirutke čini se boljim od sojinog proteina pri korištenju DIAAS-a, odnosno indeksa probavljivih esencijalnih aminokiselina. Sojin protein je inače obično jeftiniji od proteina sirutke (WPC i WPI) i zato se često dodaje u proteinske pločice za fizički aktivne osobe u obliku izolata sojinog proteina.

Sojin protein – zdravstvena svojstva

Provedena istraživanja sugeriraju da sojin protein može pridonijeti poboljšanju lipidnog profila krvi i smanjenju rizika od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, a posebno ishemijske bolesti srca). Pokazano je da zamjena u prehrani 13 ili 50 g životinjskog proteina (npr. masnog crvenog mesa) istom količinom sojinog proteina može dovesti do snižavanja razine kolesterola LDL frakcije (tzv. „lošeg" kolesterola) za 3,6% odnosno 6,0%. Ukazuje se da pridržavanje prehrane koja svakodnevno osigurava najmanje 25 g sojinog proteina može povoljno utjecati na kardiovaskularne rezultate, uglavnom lipidogram (pregled kolesterola i triglicerida u krvi). Rezultati metaanalize 46 istraživanja s postmenopauzalnim ženama pokazali su da sojin protein koji sadrži izoflavone (fitoestrogene) značajno snižava koncentraciju u krvi sljedećih parametara:

  • triglicerida (u prosjeku za 5.04 mg/dl),

  • ukupnog kolesterola (u prosjeku za 3.02 mg/dl),

  • kolesterola LDL frakcije (u prosjeku za 3.27 mg/dl),

  • apolipoproteina B (Apo B).

Najnovija znanstvena izvješća također pokazuju da soja i sojini proizvodi mogu smanjivati koncentraciju CRP-a u krvi (marker upalnog stanja) te glukoze natašte u pacijenata s dijabetesom tipa 2, kao i snižavati sistolički krvni tlak u osoba s arterijskim hipertenzijom (iznad 135 mmHg).

Sojin protein – pomaže li graditi mišićnu masu?

Proteinski dodaci prehrani na bazi izolata sojinih proteina trenutno su lako dostupni, prilično atraktivni po cijeni i popularni među sportašima koji se pridržavaju veganske prehrane. Izolat sojinog proteina široko se koristi za proizvodnju oralnih nutritivnih pripravaka zbog visokog sadržaja proteina, neutralnog okusa i izvrsnih emulgirajućih svojstava. Izolat sojinog proteina u prahu sadrži u prosjeku 80 g proteina (24 g po jednoj porciji) te male količine ugljikohidrata, masti i prehrambenih vlakana. U usporedbi s proteinom sirutke, sojin protein sadrži manju količinu esencijalnih aminokiselina (EAA) po 1 g, a posebno manje aminokiselina s razgranatim bočnim lancima(BCAA) – leucina, izoleucina i valina. Najnovija otkrića pokazala su da korištenje sojinog ili sirutkastog proteina koji sadrži 2 g leucina tijekom tri mjeseca u osoba neuvježbanih u snazi (početnika) pridonijelo je značajnom porastu mišićne snage i nemasne tjelesne mase, bez značajnih razlika između grupa. Sojin protein može podržati razvoj snage i mišićne mase u istoj mjeri kao protein sirutke, posebno kada se konzumira u količinama koje osiguravaju dovoljnu količinu leucina. Stoga se preporučuje konzumiranje nešto veće količine sojinog proteina kako bi se postigao sličan fiziološki učinak (razvoj snage i mase skeletnih mišića) kao u slučaju proteina sirutke.

Muškarac u teretani koji gleda u ogledalo i drži bučice u rukama

Sojin protein može stupati u interakcije s lijekovima

Dobro je poznato da sojin protein može otežavati apsorpciju levotiroksina, lijeka koji se uobičajeno koristi u terapiji hipotireoze. Zato pacijenti koji uzimaju levotiroksin trebaju napraviti najmanje 4 sata pauze između uzimanja lijeka i konzumiranja obroka koji sadrži soju i njezine prerađevine. Osim toga, sojin protein može stupati u interakcije sa željezom, varfarinom (antikoagulantnim lijekom) i inhibitorima monoaminooksidaze (lijekovima koji se uglavnom koriste u liječenju atipične depresije i Parkinsonove bolesti).

Sojin protein može negativno utjecati na štitnu žlijezdu

Sojin protein može imati nepovoljan utjecaj na funkcioniranje štitne žlijezde, uglavnom u osoba s utvrđenom hipotireozom te u onih koje ne osiguravaju organizmu odgovarajuće količine joda putem prehrane. Rezultati provedenih istraživanja pokazali su da sojini izoflavoni utječu na funkcioniranje štitne žlijezde inhibiranjem aktivnosti peroksidaze štitne žlijezde (TPO), koja sudjeluje u nastanku hormona štitne žlijezde, odnosno trijodtironina (T3) i tiroksina (T4). Česta konzumacija sojinog proteina ne preporučuje se u osoba s nedostatkom joda i poremećajima funkcije štitne žlijezde, kao ni u trudnica te pacijenata koji uzimaju levotiroksin.

Sojin protein ubraja se u snažne alergene

Sojin protein može izazvati alergiju u osoba s alergijom na soju, zato one uopće ne bi trebale konzumirati soju i njezine prerađevine (uključujući proteinske dodatke prehrani na bazi izolata sojinih proteina). Redovito uključivanje sojinog proteina u prehranu osoba s alergijom na soju može izazvati različite neželjene učinke, od kojih se najčešće navode:

  • proljev,

  • bol u trbuhu,

  • mučnina i povraćanje,

  • koprivnjača,

  • angioedema,

  • ekcem,

  • poteškoće s disanjem,

  • sindrom alergije usne šupljine,

  • bol i vrtoglavica,

  • mišićno-koštane tegobe,

  • poremećaji menstrualnog ciklusa (u žena).

Sources: