Što trebate znati o probioticima? Zanimljive činjenice i korisni savjeti

Nekad smo se panično bojali svih bakterija. S napretkom znanosti pristup tim mikroorganizmima se značajno promijenio. Trenutno se intenzivno istražuje tema zdravstvenih svojstava različitih bakterijskih sojeva. Koristi od korištenja probiotika mogu biti opsežne, uključujući: poboljšanje probavne udobnosti, smanjenje tjelesne težine, poboljšanje lipidograma, pa čak i smanjenje stresa i poboljšanje raspoloženja.

Za prosječnu osobu izazov može biti odabir najboljeg probiotika za sebe. Tržište probiotičkih proizvoda trenutno je vrlo opsežno, a kako to u svijetu biva, na valu popularnosti ponekad se promoviraju i proizvodi niske kvalitete. Iz ovog članka saznat ćete što su probiotici te na što obratiti pozornost pri odabiru probiotika za sebe.

• Koje uvjete mora ispunjavati bakterija da bi bila probiotik?
• Kako provjeriti oznake probiotika?
• Jesu li kefir i kisela hrana dobri probiotici?
• Primjeri dobrih probiotičkih dodataka prehrani
• Dodatni sastojci u probioticima
• Koje bakterije mogu biti probiotici?
• Jesu li probiotici sigurni?
• Mogu li se probiotici davati djeci?

Koje uvjete mora ispunjavati bakterija da bi bila probiotik?

Probiotik je konkretna bakterija koja je bila odgovarajuće istražena i pokazuje specifična svojstva. Ukratko: određena bakterija mora prirodno postojati u mikrobimu čovjeka, imati potvrđena korisna svojstva za ljudsko zdravlje, ne smije imati patogeno djelovanje i mora imati dovoljnu stabilnost da se može koristiti za proizvodnju dodatka prehrani.

S druge strane, probiotikom možemo nazivati ne samo bakteriju, već i gotov proizvod (dodatak prehrani, lijek) koji sadrži jedan ili mješavinu više probiotičkih bakterijskih sojeva.

Ako vas, međutim, zanima detaljnija karakteristika probiotika, korisno je razmotriti funkcionalna i tehnološka svojstva predstavljena u Postępach Mikrobiologii 2013. godine[1].

Funkcionalna svojstva probiotičkih bakterija:

• podrijetlo iz mikrobioma čovjeka;
• određena rodovna i specijska pripadnost, potvrđena metodama molekularne biologije;
• otpornost na djelovanje želučanih sokova i žučnih kiselina nakon oralnog uzimanja;
• zadržavanje svojih probiotičkih svojstava nakon tehnološke obrade i relativno dugog perioda čuvanja;
• mogućnost adherencije na epitelne stanice zahvaljujući površinskim svojstvima;
• nedostatak patogenog, kancerogenog ili invazivnog djelovanja;
• sposobnost proizvodnje tvari s antimikrobnim djelovanjem, poput organskih kiselina, vodikovog peroksida ili bakteriocina;
• konkurencija za receptore s patogenim mikroorganizmima poput E. coli i S. typhimurium;
• antagonizam prema tipičnim patogenima probavnog trakta;
• koristan utjecaj na organizam domaćina, potvrđen u kliničkim studijama dobre metodologije.

Tehnološka svojstva probiotičkih bakterija:

• mogućnost lake proizvodnje velike količine biomase;
• otpornost na procese konzervacije, poput zamrzavanja ili liofilizacije;
• vitalnost i stabilnost svojstava bakterija tijekom čuvanja i distribucije gotovih proizvoda;
• visoka preživljivost u gotovom proizvodu;
• nedostatak pogoršanja organoleptičkih svojstava gotovih proizvoda;
• otpornost na bakteriofage i genetska stabilnost.

Navedena svojstva u skladu su s FAO/WHO smjernicama.

Kako provjeriti oznake probiotika?

Ovdje ćemo se pozabaviti drugim svojstvom među funkcionalnim svojstvima, odnosno pitanjem označavanja pripadnosti soja. Radi se o tome da u sastavu probiotičkog dodatka prehrani bude navedeno puno, tročlano ime bakterijskog soja.

Gornja grafika trebala bi značajno razjasniti temu. Dobar probiotik trebao bi imati predstavljena sva 3 dijela naziva. Kad bismo, na primjer, umjesto punog naziva poput onog na grafici imali samo 'Bifidobacterium breve', to nam ne bi puno govorilo o djelovanju proizvoda. Postoji mnogo različitih sojeva B. breve i iako mogu imati dio zajedničkih svojstava, ne znamo hoće li svi djelovati na ljudski organizam kako želimo. Ako tražite konkretno BR03 zbog njegovog djelovanja koje smanjuje zatvor, uzimanje drugog soja B. breve ne jamči vam takav učinak, a može čak djelovati potpuno drugačije na crijevnu motoriku.

Poznavanjem punog naziva zajedno s alfanumeričkim označavanjem (patentni broj) možete provjeriti koja su klinička istraživanja provedena s tim sojem i koja su točno svojstva zabilježena.

PS. Bakterija BR03 ima vrlo zanimljivo djelovanje na čovjeka i nalazi se u probiotiku AH Bifido Forte!

Jesu li kefir i kisela hrana dobri probiotici?

To su bez sumnje vrijedni proizvodi koji su poželjni u zdravoj prehrani, međutim ne mogu se nazvati probioticima. Probiotik je konkretan bakterijski soj, a ne cijela namirnica koja može sadržavati mnoge različite bakterije za koje ne znamo ni točan sastav, ni njihovu količinu ili omjere.

Iako fermentirani proizvodi doista ponekad mogu podržavati crijevni mikrobiom i poboljšati funkciju crijeva, ne treba ih nazivati probioticima.

Primjeri dobrih probiotičkih dodataka prehrani

Među jednosojnim probioticima dominiraju:

• Lactobacillus rhamnosus GG (npr. Dicoflor, ali i mnogi drugi proizvodi)
• kvasac Saccharomyces boulardii (npr. Enterol, međutim ima mnoge zamjenske proizvode)
• Limosilactobacillus reuteri Protectis od BioGaia

Često je, međutim, potrebno više od jednog soja. Među višesojnim probioticima obratite pozornost na:

• Apollo's Hegemony Bifido Forte
• BioKult
• Lab One No1 Probiotic
• HelathLabs ProbioticMe
• Kirkman Bifido Complex
• Vivomixx

Dodatni sastojci u probioticima

Najpopularniji dodatak probiotičkim bakterijama su prebiotici. Prebiotici su najčešće polisaharidi koji služe kao hrana za bakterije i ubrzavaju razmnožavanje korisnih mikroorganizama u crijevu.

Kao prebiotici u probioticima najčešće se koriste:

• inulin
• FOS – fruktooligosaharidi
• GOS – galaktooligosaharidi
• vlakna akacije

Takav dodatak obično ima puno smisla jer maksimizira učinke probiotika. S prebiotikom možete brže i učinkovitije optimizirati sastav crijevnog mikrobioma. Događa se, međutim, da na neke prebiotike reagiramo lošije, doživljavajući crijevne poremećaje. To je vrlo individualno pitanje i vrijedi promatrati svoj organizam. Ako znate da imate preosjetljivost na neki prebiotik, pažljivo provjerite sastave probiotika.

Ponekad se u probiotike dodaju i drugi sastojci. Događa se da su to biljni ekstrakti, vitamini, minerali. Vrijedi obratiti pozornost na to da takav dodatak sigurno ne pokazuje antibakterijsko djelovanje i ne smanjuje količinu živih bakterija u kapsuli ili vrećici.

Koje bakterije mogu biti probiotici?

Postoji mnogo rodova i vrsta bakterija koje smatramo probioticima. Definitivno su najpopularnije bakterije mliječne kiseline:

• Lactobacillus
• Bifidobacterium

Ipak, na raspolaganju imamo i probiotike iz rodova:

• Streptococcus
• Bacillus
• Lactococcus

I puno rjeđe susretane:

• Escherichia coli (npr. Nissle 1917)
• Leuconostoc
• Pediococcus
• Enterococcus
• Carnobacterium
• Oenococcus
• Tetragenococcus
• Vagococcus
• Weissella

Posebno ćemo spomenuti vrlo popularan probiotik Saccharomyces boulardii. U definiciji probiotika obično se govori o bakterijama. S. boulardii odvajamo od ostatka jer je... kvasac. Ipak ima ogromnu količinu istraživanja koja potvrđuju njegovu učinkovitost u mnogim aspektima, stoga se bez srama može staviti u isti red s Lactobacillusima i Bifidobacterijama.

Jesu li probiotici sigurni?

U osnovi da, međutim i dalje je važan odgovarajući odabir sojeva prema vlastitim potrebama te interpretacija nije li naše trenutno stanje kontraindikacija za korištenje probiotika.

Općenito se za sigurnu količinu probiotika za zdravu osobu od 70 kilograma smatra do 35 grama suhe mase bakterija, što je vrlo velika količina.

Što može biti kontraindikacija? Popularan primjer je loša tolerancija mnogih probiotika u slučaju SIBO-a (prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu), iako kada su dobro odabrani, mogu vrlo pomagati. Problematično može biti korištenje probiotika i nakon ozbiljnih medicinskih intervencija (npr. liječenje raka) koje mogu povećati propusnost bakterijske barijere.

U pitanju odabira probiotika vrijedi se voditi učincima koji su uočeni u istraživanjima. Treba paziti da slučajno nisu suprotni našim očekivanjima. Na primjer: ako se borite sa zatvorom, a odaberete probiotik koji ima djelovanje usporavanja crijevne motorike (zbog čega pomaže kod proljeva), možete svoj problem čak i produbiti.

Mogu li se probiotici davati djeci?

Da, čak i novorođenčadi! Ako postoji takva potreba, probiotici za djecu mogu se davati od prvih dana života, čak i kod preuranjeno rođene djece. Važno je samo odabrati soj (ili mješavinu sojeva) koji ima potvrđeno dobro djelovanje kod novorođenčadi.

Posebno je popularan postupak uključivanja probiotičke terapije kod novorođenčadi nakon carskog reza, jer nisu imala mogućnost prikupiti "bakterijski pribor" iz majčinih rodnih putova. Odgovarajuće odabrani probiotici u takvoj situaciji mogu ubrzati proces obnavljanja fiziološke bakterijske flore da bude slična onoj kod djece rođene prirodnim putem.