Vitamin B12 i živčani sustav – kakve su povezanosti?

11 Svibanj 2024

Objavio: Łukasz Szostko Broj čitanja: 874 Komentari: 0

Među svim vitaminima B skupine, B12 je najsnažnije povezan sa zdravljem mozga. Zapravo ima ključno značenje za cijeli živčani sustav i to u svakoj životnoj dobi, od fetalnog stadija do duboke starosti. Provjerimo detaljno kako vitamin B12 djeluje na živčani sustav i tko najviše treba njegovu suplementaciju.

Što je vitamin B12?

Vitamin B12 poznat je i kao kobalamin. To je vrlo složena struktura koja u centru sadrži atom kobalta. Njegove glavne funkcije u ljudskom organizmu su podrška procesu metilacije i Krebsovom ciklusu. U medicini je poznat uglavnom kao alat za borbu protiv anemije i neuroloških poremećaja.

B12 proizvode bakterije. Njegova proizvodnja odvija se uglavnom u crijevnom mikrobiomu životinja, zato su upravo životinjski proizvodi izvor B12 u prehrani, pri čemu meso i iznutrice značajno prevladavaju nad ostalim namirnicama. Nažalost, nema vrijednog biljnog ekvivalenta. Male količine analoga vitamina B12 nalaze se u gljivama i algama, no istraživanja pokazuju da nisu aktivni za čovjeka.

Nedostatak vitamina B12

Nedostatak vitamina B12 nažalost je prilično česta pojava. Proizlazi i iz nedovoljnog unosa proizvoda koji su njegov izvor, kao i iz poremećaja apsorpcije.

Nedovoljan unos javlja se uglavnom kod osoba koje ili svjesno primjenjuju biljnu prehranu, ili se jednostavno klone mesa i životinjskih proizvoda. Poremećaji apsorpcije pak mogu se javiti npr. kod starijih osoba koje često imaju oslabljenu proizvodnju želučanih kiselina, ili osoba koje kronično uzimaju lijekove za neutralizaciju želučane kiseline. Među lijekovima koji smanjuju zalihe B12 mogu se spomenuti i metformin, dušikov oksid te neki antiepileptici.

Dijagnostika nedostatka vitamina B12 međutim nije tako jednostavna kako bi se moglo pretpostaviti. Sama razina vitamina B12 ispitana u krvi ne daje uvijek jasan odgovor. Dok niska razina u serumu s velikom vjerojatnošću ukazuje na nedostatak, normalna razina B12 u pretrazi nije dovoljna informacija za isključivanje subkliničkog nedostatka.

Subklinički nedostatak vitamina B12 najteži je za otkrivanje. Za preciznu procjenu statusa vitamina B12 u organizmu trebalo bi napraviti nekoliko naprednijih pretaga krvi:

metilmalonska kiselina
homocistein
holo-transkobalamin

Ove 3 pretrage u kombinaciji s tradicionalnim ispitivanjem koncentracije B12 u serumu daju prilično preciznu sliku o tome ima li organizam mogućnost korištenja odgovarajućih količina tog vitamina.

Utjecaj vitamina B12 na živčani sustav

Živčani sustav treba vitamin B12 iz mnogih razloga. Njegova ograničena dostupnost, bilo zbog premalo unosa, bilo zbog problema s njegovom apsorpcijom ili metabolizmom, rezultira mnogim poremećajima. Provjerimo detaljnije kako B12 utječe na živčani sustav.

Vitamin B12 i razvoj fetusa

Ovaj vitamin ima kritično značenje za razvoj živčanog sustava u fetalnom životu. Njegov nedostatak povećava rizik od defekata neuralne cijevi, kao u slučaju nedostatka folne kiseline. Odgovarajuća dostava B12 nužna je za uspješnu sintezu DNA, a time i replikaciju stanica. Niska dostupnost B12 povećava rizik od defekata neuralne cijevi 2-4 puta. Trudnice su jedna od društvenih skupina kojima vitamin B12 najviše treba. Tijekom trudnoće vrijedi se osvrnuti na prehranu i provjeriti osigurava li odgovarajuće količine te kako izgleda status u pretragama krvi, a po potrebi uključiti odgovarajuću suplementaciju.

Vitamin B12 i mijelinizacija neurona

Mijelin na neuronima vrsta je fizičke i kemijske barijere koja štiti živčanu stanicu od različitih oštećenja. Dobro stanje mijelinskih ovojnica utječe na poboljšanje opće funkcije živčanog sustava i smanjuje rizik od njegove degeneracije.

B12 je dobro poznat kofaktor u procesu formiranja mijelina, a dodatno ima potporna imunomodulatorna i neurotrofična svojstva. Zahvaljujući tim svojstvima stekao je veliko zanimanje u kontekstu multiple skleroze, koja je autoimuna bolest u kojoj degeneriraju se i mijelin ovojnice. U istraživanjima se primijetilo da je među osobama oboljelima od multiple skleroze znatno veći postotak osoba s nedostatkom vitamina B12.

Vitamin B12 i očuvanje kognitivnih funkcija

B12 je vitamin vrlo prijazan starijim osobama. Ne samo da statistički imaju češće nedostatke i više trebaju suplementaciju, već podržava mnoge elemente zdravlja koji često počinju stvarati problem u poodmakloj dobi.

Istraživanja same koncentracije B12 u plazmi davala su miješane rezultate, no pri provođenju konkretnije dijagnostike (uključujući metilmalonsku kiselinu) primijetilo se da se nedostatak vitamina B12 povezuje s pogoršanjem kognitivnih funkcija i većim rizikom od Alzheimerove bolesti.

Interakcija s folnom kiselinom

Vitamin B12 sudjeluje u ciklusu metaboličkih pretvorbi folne kiseline. Toliko je važan da nedostatak B12 može rezultirati funkcionalnim nedostatkom folne kiseline, čak i kad unosimo njezine odgovarajuće količine. To proizlazi iz činjenice da bez B12 organizam nema mogućnost korištenja pravilnog djelovanja biološki aktivnog oblika folne kiseline. Vitamin B12 u tom slučaju je ograničavajući čimbenik, zato njegov nedostatak ima široke posljedice.

Nemogućnost korištenja folne kiseline zbog nedostatka B12 dovodi do smanjene stabilnosti i zaustavljanja popravka DNA te ekspresije/transkripcije gena, što može otežavati diferencijaciju i popravak neurona, izazivati atrofiju hipokampusa, demijelinizaciju te narušavanje integriteta fosfolipida membrane.

Simptomi nedostatka vitamina B12

Obuhvaćaju uglavnom neurološke i psihijatrijske simptome te promjene u morfologiji krvi. Prvi se međutim pojavljuju puno brže, pa se simptoma sa strane živčanog sustava može očekivati još prije nego što se pojave ikakve promjene u krvi.

Ako doživljavate kronični umor, pogoršanje kognitivnih funkcija, lošije raspoloženje itd., vrijedi provjeriti svoj status vitamina B12.

Različiti oblici vitamina B12

Poznajemo 4 glavna oblika kobalamina, a ispod je njihova kratka karakteristika.

Cijanokobalamin – najčešći i smiješno jeftin oblik B12. Koristi se u ekonomskim dodacima prehrani, nekim lijekovima i za fortifikaciju hrane. U tom obliku se prirodno javlja i u tragovima u hrani. Laka dostupnost je prednost, no neće svima ovaj oblik odgovarati. Cijanokobalamin nije aktivan oblik i prvo se mora u organizmu preraditi u odgovarajući koenzimski oblik da bi mogao početi djelovati.

Metilkobalamin – aktivan oblik vitamina B12 s metilnom skupinom. Njegova popularnost značajno je porasla u posljednjim godinama. Popularan je uvjerenje da je to najbolji oblik za osobe s poremećajima metilacije i one koji slabo podnose cijanokobalamin ili nisu zadovoljni njegovom učinkovitošću.

Hidroksikobalamin – neaktivan oblik B12, ali unatoč tome dobro ga koristi organizam i koristi se u nekim lijekovima, uključujući one koji se daju injekcijama. Siguran je za osobe koje slabo podnose tvari koje su donori metilnih skupina.

Adenozilkobalamin – drugi aktivan oblik s nešto drugačijim profilom djelovanja od metilkobalamina, jer djeluju na različitim mjestima. Kombinacija ta dva oblika potencijalno može davati sveobuhvatniji rezultat. Dobra je alternativa metilkobalaminu kad treba ograničiti uzimanje donora metilnih skupina.

Doziranje dodataka s vitaminom B12

Preporučena vrijednost unosa vitamina B12 je 2,5 mcg. Takva doza sadržana je u najjednostavnijim i najjeftinijim B-kompleksima i multivitaminima. Za postizanje stvarnih zdravstvenih koristi najčešće su potrebne značajno veće doze.

Prema službenim preporukama Tima za dodatke prehrani imenovanog od GIS-a, maksimalna doza vitamina B12 u dodacima trebala bi biti 100 mcg. To je 4000% RWS za taj vitamin. Često upravo takva doza daje dobre rezultate kad treba nadoknaditi nedostatak ili iskoristiti svojstva vitamina B12.

U specifičnim slučajevima kad B12 treba služiti tipično terapijski, koriste se još veće doze vitamina B12. Nerijetko je to čak 300-1000 mcg dnevno.

Izvori vitamina B12 u prehrani

Po pitanju izvora pojavljivanja, vitamin B12 izdvaja se u odnosu na ostale vitamine B skupine. Naime, uzalud tražiti njegove dobre izvore u biljkama. U prehrani ga unosimo iz životinjskih proizvoda, uglavnom iz mesa.

Osobe na veganskoj prehrani trebaju nužno suplementirati vitamin B12. Simptomi njegovog nedostatka nisu vidljivi odmah nakon promjene prehrane na biljnu, no mogu se pojaviti čak nakon nekoliko ili desetak mjeseci kad se iscrpi njegova zaliha u jetri.

Možda nije pitanje izravno povezano s prehranom, ali izvor vitamina B12 mogu biti i naše crijevne bakterije. Neki rodovi bakterija koje naseljavaju crijeva imaju sposobnost proizvodnje kobalamina koji se zatim može apsorbirati u krvotok. Zato je iznimno važno brinuti se o kondiciji crijeva i dobrom sastavu mikrobioma.

Izvori: