5 razloga zašto vrijedi vježbati

Nema sumnje da životni stil igra iznimno važnu ulogu u očuvanju dobre psihofizičke kondicije kroz dugi niz godina. Fizička aktivnost jedan je od najvažnijih elemenata životnog stila jer ima dobro dokumentiran pozitivan utjecaj na ljudski organizam. Upoznajmo 5 ključnih razloga zašto se isplati redovito vježbati.

• Vježbe poboljšavaju kardiorespiratornu izdržljivost
• Vježbe pozitivno utječu na mentalno zdravlje
• Vježbe povećavaju osjetljivost tkiva na inzulin
• Vježbe smanjuju rizik razvoja kardiometaboličkih bolesti
• Redovite vježbe poboljšavaju fizičku i funkcionalnu sposobnost

Vježbe poboljšavaju kardiorespiratornu izdržljivost

Kardiorespiratornu izdržljivost, koja se uobičajeno mjeri maksimalnim unosom kisika (VO2max), najbolji je pokazatelj fizičke izdržljivosti čovjeka i važan prediktor ukupne smrtnosti te kardiovaskularne i onkološke smrtnosti i obolijevanja. Kardiorespiratornu izdržljivost pokazuje individualnu sposobnost transporta kisika iz vanjske atmosfere sve do mitohondrija, što uključuje funkcije respiratornog, kardiovaskularnog i mišićnog sustava. Nizak VO2max dobro je poznat neovisni čimbenik rizika za razvoj dijabetesa tipa 2 te obolijevanja i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pokazalo se da su muškarci koji su počeli redovito vježbati i postigli visoke vrijednosti VO2 max smanjili rizik od smrti za oko 50% u sljedećem 8-godišnjem razdoblju. Sustavno vježbanje poboljšava mnoge čimbenike koji utječu na kardiovaskularnu izdržljivost, uključujući: sposobnost transporta kisika (npr. minutni volumen srca), difuziju kisika u radne mišiće (npr. gustoću kapilara, propusnost staničnih membrana, sadržaj mioglobina u mišićima) te generiranje ATP-a (npr. gustoću mitohondrija, koncentraciju proteina).

Vježbe pozitivno utječu na mentalno zdravlje

Još jedan razlog zašto se isplati vježbati je pozitivan utjecaj fizičkog napora na psihičku kondiciju. Provedena istraživanja pokazala su da je redovito vježbanje učinkovita metoda poboljšanja psihičkog stanja jer smanjuje razinu doživljenog stresa te smanjuje napetost, anksioznost, simptome depresije i anksioznih poremećaja. Fizičke vježbe također mogu povećati stopu apstinencije i smanjiti simptome ustezanja, anksioznosti i depresije te poboljšati funkciju kognitivnih sposobnosti i kvalitetu života kod osoba ovisnih o psihoaktivnim tvarima, posebno alkoholu i drogama.

Vježbe povećavaju osjetljivost tkiva na inzulin

Redovito izvođenje fizičkih vježbi pridonosi poboljšanju mnogih parametara metabolizma ugljikohidrata te smanjenju rizika obolijevanja od dijabetesa tipa 2, zahvaljujući poboljšanju tolerancije glukoze i osjetljivosti tkiva na inzulin. Tvari koje oslobađaju skeletni mišići tijekom vježbanja – miokini pokazuju protuupalno djelovanje, povećavaju oksidaciju masnih kiselina, pojačavaju unos glukoze u tkivo skeletnih mišića te poboljšavaju lučenje inzulina i osjetljivost tkiva na djelovanje tog hormona.

Vježbe smanjuju rizik razvoja kardiometaboličkih bolesti

Sustavno fizičko vježbanje smanjuje puls u mirovanju, arterijski krvni tlak te koncentraciju aterogenih (aterosklerotskih) lipidnih markera, kao što su ukupni kolesterol, lipoproteini LDL frakcije (tzv. „loš" kolesterol), ne-HDL kolesterol i trigliceridi. Vježbe povećavaju fiziološku hipertrofiju srca i koncentraciju lipoproteina HDL frakcije (tzv. „dobrog" kolesterola) te poboljšavaju perfuziju srčanog mišića, odnosno protok krvi kroz srce. Svi ti parametri uzrokuju smanjenje opterećenja srca i poboljšanje funkcije kardiovaskularnog sustava kako kod zdravih tako i kod bolesnih osoba. Provedena istraživanja pokazala su da se dugotrajna fizička aktivnost povezuje sa smanjenjem koncentracije markera upalnog stanja, poboljšanjem kardiometaboličkih parametara i smanjenim rizikom nastanka srčane insuficijencije te poboljšanjem ukupnog vremena preživljavanja kod bolesnika koji pate od kroničnih i životno ugrožavajućih bolesti. Redovito izvođenje vježbi pridonosi poboljšanju funkcije endotela krvnih žila, povećanju ejekcijske frakcije srca i tolerancije napora te poboljšanju kvalitete života i smanjenju smrtnosti iz kardioloških razloga, posebno kod pacijenata s bolestima cirkulacijskog sustava.

Redovite vježbe poboljšavaju fizičku i funkcionalnu sposobnost

Još jedan razlog zašto se isplati vježbati je povećanje mase, snage i mišićne moći te poboljšanje fizičke i funkcionalne sposobnosti u osnovnim aktivnostima svakodnevnog života. Redovite vježbe snage koje jačaju mišiće trenutno preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) za sve dobne skupine najmanje dva puta tjedno jer pružaju dodatne zdravstvene koristi. Redovito izvođenje vježbi snage koje jačaju mišiće iznimno je važno za stabilizaciju ravnoteže i poboljšanje motoričke koordinacije te mišićne snage, posebno kod starijih osoba, kako bi se smanjio rizik od padova. Osim toga, istraživanja su pokazala da sustavne vježbe snage pozitivno utječu na mineralnu gustoću kostiju, sastav tijela, simptome sindroma slabosti, čimbenike rizika metaboličkog sindroma i kardiovaskularnih bolesti, kao i na dugovječnost.

Izvori:

• Ruegsegger GN, Booth FW.: Health Benefits of Exercise. Cold Spring Harb Perspect Med. 2018 Jul 2;8(7):a029694.

• Wang Y, Ashokan K.: Physical Exercise: An Overview of Benefits From Psychological Level to Genetics and Beyond. Front Physiol. 2021 Aug 12;12:731858.

• Warburton DER, Bredin SSD.: Health benefits of physical activity: a systematic review of current systematic reviews. Curr Opin Cardiol. 2017 Sep;32(5):541-556.

• Pinckard K, Baskin KK, Stanford KI.: Effects of Exercise to Improve Cardiovascular Health. Front Cardiovasc Med. 2019 Jun 4;6:69.

• Giménez-Meseguer J, Tortosa-Martínez J, Cortell-Tormo JM.: The Benefits of Physical Exercise on Mental Disorders and Quality of Life in Substance Use Disorders Patients. Systematic Review and Meta-Analysis. Int J Environ Res Public Health. 2020 May 23;17(10):3680.