Sve što trebaš znati o zaslađivačima

Stolni šećer je proizvod koji se sastoji od glukoze i fruktoze, sadrži oko 400 kcal i pritom ne osigurava nikakve vrijedne hranjive tvari za ljudski organizam. Postoji mnogo zaslađujućih tvari, popularno nazivanih zaslađivačima, koje predstavljaju alternativu šećeru. Provjerimo koji se zaslađivači uobičajeno koriste kao zamjena za šećer i jesu li doista dobri za zdravlje.

• Ksilitol
• Eritritol
• Maltitol
• Stevija
• Aspartam
• Sukraloza

Ksilitol

Ksilitol (E967) uobičajeno poznat kao brezov šećer, prirodni je zaslađivač koji osigurava gotovo dvostruko manje kalorija od stolnog šećera. Osim toga, ksilitol ima nizak glikemijski indeks (GI = 7), stoga ne doprinosi značajnom povećanju koncentracije glukoze u krvi nakon konzumacije. Ksilitol služi kao dobra zamjena za bijeli šećer u prehrani svih osoba kojima je stalo ne samo do smanjenja prekomjernog masnog tkiva, već i do promjene prehrambenih navika prema zdravijima. Redovito konzumiranje ksilitola može smanjiti količinu kariogenih bakterija Streptococcus mutans, čija je prisutnost povezana s razvojem karijesa. Provedena istraživanja pokazala su da korištenje prirodnog zaslađivača poput ksilitola može smanjiti rizik od razvoja zubnog karijesa za 17%. Osim toga, rezultati istraživanja na životinjskim eksperimentalnim modelima dokazali su da ksilitol može povećati crijevnu apsorpciju kalcija te sadržaj mineralnih tvari u kostima, što štiti od osteoporotskih promjena nastalih starenjem organizma.

Eritritol

Još jedan uobičajeno korišten prirodni zaslađivač je eritritol (E968), koji se prirodno javlja u malim količinama u gljivama te određenom voću i fermentiranim proizvodima. Eritritol je izvrsni zaslađivač za sve osobe koje žele smršaviti i održati pravilnu tjelesnu masu u kasnijem razdoblju, jer osigurava tragove kalorija. Jedna ravna žličica eritritola (5 g) osigurava samo 1 kcal, što znači da je eritritol 20 puta manje kalorijski od stolnog šećera. Eritritol kao prirodni zaslađivač mogu sigurno koristiti pacijenti s dijabetesom i inzulinskom rezistencijom, jer ima vrlo nizak glikemijski indeks i opterećenje. Osim toga, eritritol je zaslađivač koji ne uzrokuje zubni karijes, jer ne podliježe fermentaciji u usnoj šupljini i stoga ga bakterije koje naseljavaju usnu šupljinu ne mogu pretvoriti u kiseline. Također se sugerira da eritritol može smanjiti koncentraciju grelina koji cirkulira u krvi, popularno nazvanog hormonom gladi, te pojačati postprandijalnu sitost, što se pripisuje visokoj osmolalnosti eritritola u usporedbi sa stolnim šećerom i drugim zaslađivačima.

Maltitol

Maltitol (E965) je zaslađivač koji se dobiva iz škroba porijeklom od pšenice, kukuruza ili tapioke. Kaloričnost maltitola je niža za 25-40% u usporedbi sa stolnim šećerom, stoga je ovaj zaslađivač bolji izbor za osobe koje se pridržavaju dijete za mršavljenje u svrhu smanjenja prekomjerne tjelesne mase. Maltitol također ima nizak glikemijski indeks koji iznosi 35. To znači da ovaj zaslađivač ne uzrokuje tako izražen porast koncentracije glukoze u krvi kao stolni šećer te predstavlja bolji izbor za pacijente s poremećajima u funkcioniranju ugljikohidratnog metabolizma. Maltitol ne podliježe fermentaciji u usnoj šupljini, što čini da njegovo redovito konzumiranje kao zaslađivača ne dovodi do nastanka zubnog plaka i razvoja zubnog karijesa. Vrijedi još dodati da je maltitol zaslađivač siguran za ljudsko zdravlje, iako kada se konzumira u prevelikim količinama može uzrokovati proljev i nadutost trbuha.

Stevija

Stevija (E960) je prirodni zaslađivač koji je od 100 do čak 300 puta slađi od tradicionalnog stolnog šećera. Stevija ne osigurava nikakve kalorije, zahvaljujući čemu je mogu redovito koristiti osobe kojima je stalo do mršavljenja ili održavanja pravilne tjelesne mase kroz dugo vrijeme. U usporedbi sa stolnim šećerom, stevija ne uzrokuje nastanak zubnog karijesa niti povećava koncentraciju glukoze u krvi. Iz tog razloga stevija može biti izvrsna zamjena za bijeli šećer, a posebno kod pacijenata s inzulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2. Nadalje, ovaj prirodni zaslađivač može sniziti arterijski krvni tlak te podržati rad jetre i ublažiti upalni proces kod pacijenata s nespecifičnim upalnim bolestima crijeva. Stevija ne pokazuje kancerogeno, genotoksično ni alergeno djelovanje te se smatra sigurnim zaslađivačem za ljudsko zdravlje.

Aspartam

Aspartam (E951) jedan je od najčešće korištenih bezkalorijskih umjetnih zaslađivača na cijelom zemaljskom globu. Ovaj zaslađivač karakterizira vrlo velika slatkoća, stoga se uobičajeno dodaje u mnoge različite prehrambene proizvode, uključujući slatke napitke. Aspartam se sastoji od dvije aminokiseline, naime L-asparaginske kiseline i fenilalanina. To znači da sve proizvode koji sadrže ovaj zaslađivač ne bi trebale konzumirati osobe koje boluju od fenilketonurije, jer je aspartam izvor fenilalanina. U usporedbi sa stolnim šećerom, korištenje aspartama ne doprinosi porastu koncentracije glukoze u krvi ni razvoju zubnog karijesa. Već godinama postoje kontroverze oko aspartama, koji se sumnja da ima kancerogeno, proupalno i prooksidativno djelovanje, stoga je teško imati stotpostotno povjerenje u ovaj zaslađivač.

Sukraloza

Sukraloza (E955) još je jedan dobro poznati bezkalorijski zaslađivač koji je dodatno oko 600 puta slađi od stolnog šećera. Ovaj umjetni zaslađivač ne osigurava nikakve kalorije, stoga ga mogu koristiti kao zamjenu za šećer sve osobe koje su na dijeti za mršavljenje. Sukraloza ne doprinosi značajnom porastu koncentracije glukoze i inzulina u krvi, stoga je mogu u umjerenim količinama koristiti pacijenti s dijabetesom i inzulinskom rezistencijom kao alternativu stolnom šećeru. Treba ipak paziti da se biraju samo oni zaslađivači koji u svom sastavu imaju stvarno 100% sukraloze, bez dodatka maltodekstrina. Američka Agencija za hranu i lijekove priznala je sukralozu kao zaslađivač siguran za ljudsko zdravlje koji ne izaziva negativne nuspojave.

Izvori:

• Iizuka K.: Is the Use of Artificial Sweeteners Beneficial for Patients with Diabetes Mellitus? The Advantages and Disadvantages of Artificial Sweeteners. Nutrients. 2022 Oct 22;14(21):4446.

• Debras C, Chazelas E, Sellem L, et al.: Artificial sweeteners and risk of cardiovascular diseases: results from the prospective NutriNet-Santé cohort. BMJ. 2022 Sep 7;378:e071204.

• Debras C, Chazelas E, Srour B, et al.: Artificial sweeteners and cancer risk: Results from the NutriNet-Santé population-based cohort study. PLoS Med. 2022 Mar 24;19(3):e1003950.

• Pang MD, Goossens GH, Blaak EE.: The Impact of Artificial Sweeteners on Body Weight Control and Glucose Homeostasis. Front Nutr. 2021 Jan 7;7:598340.

• Saraiva A, Carrascosa C, Raheem D, et al.: Natural Sweeteners: The Relevance of Food Naturalness for Consumers, Food Security Aspects, Sustainability and Health Impacts. Int J Environ Res Public Health. 2020 Aug 28;17(17):6285.