Biljni flavonoidi u prehrani i suplementaciji – što su i kakva svojstva imaju?

Što čini biljke zdravima za čovjeka? Vitamini? Minerali? Vlakna? Bez sumnje, ali postoji nešto još – flavonoidi. Te prirodne tvari pružaju biljkama zaštitu, a ljudima mnoštvo svojstava za zdravlje. Njihova moć djelovanja čini da dodaci prehrani s izoliranim flavonoidima imaju ogroman broj entuzijasta, a znanstvenici kontinuirano provode istraživanja o njihovoj potencijalnoj primjeni u medicini. U ovom članku raspravljat ćemo o tome što su flavonoidi, kako djeluju i što jesti da ih osiguravamo. Pročitajte do kraja!

• Definicija i karakteristike flavonoida
• Biljni izvori flavonoida
• Biološko i zdravstveno djelovanje flavonoida

Definicija i karakteristike flavonoida

Flavonoidi su skupina prirodnih tvari promjenjive fenolne strukture. To je jedna od najkarakterističnijih kategorija tvari koje se javljaju u biljkama. U biljkama obavljaju mnoge funkcije, uglavnom zaštitne. Dobro su poznati po povoljnom utjecaju na zdravlje čovjeka.

Flavonoide zbog razlika u strukturnoj građi dijelimo na nekoliko podskupina[1], uključujući:

• antocijane,
• halkone,
• flavanone,
• flavone,
• flavonole,
• izoflavone.

Biološki su flavonoidi sekundarni metaboliti koji se uglavnom sastoje od benzopironskog prstena koji sadrži u različitim pozicijama fenolne ili polifenolne skupine

Do sada je izolirano i identificirano više od 10.000 flavonoidnih spojeva.[2] Impresivno, zar ne?

Zašto biljkama trebaju flavonoidi?

Mnogi flavonoidni spojevi imaju intenzivnu boju i istovremeno predstavljaju pigment koji daje boju cvjetovima ili drugim dijelovima biljke. Djelomično također daju cvjetovima aromu. To su neka od svojstava kojima flavonoidi pomažu biljkama u razmnožavanju. Svojim svojstvima privlače oprašivače, ohrabrujući ih vizualno i mirisno.

Flavonoidi štite biljke od različitih stresova biotičkih i abiotičkih te djeluju kao jedinstveni UV filtri, djeluju kao signalne molekule, fitoaleksini, detoksicirajući agensi i antimikrobni obrambeni spojevi. Igraju ulogu u smanjenju otpornosti na mraz, otpornosti na sušu i mogu igrati funkcionalnu ulogu u aklimatizaciji biljaka na toplinu i toleranciju na mraz. Dakle, za biljke su svojevrsni unutarnji adaptogeni.

Možda vas je zaintrigirao izraz 'fitoaleksin' iz prethodnog odlomka? Naime, neki flavonoidi osiguravaju biljkama čak i zaštitno djelovanje protiv grabežljivaca. Fitoaleksinima nazivamo tvari koje biljke proizvode u većim količinama kao odgovor na napad patogena. Mnogi flavonoidi evoluirali su kao bioaktivni spojevi koji narušavaju djelovanje nukleinskih kiselina ili proteina i pokazuju antimikrobna, insekticidna i farmakološka svojstva.[1] Iz tog razloga neki flavonoidi, iako ih ljudi koriste uglavnom za zdravlje, imaju i potencijalnu primjenu u poljoprivredi kao pesticidi.

Povijest istraživanja flavonoida

U znanstvenim bazama dostupne su ogromne količine publikacija s rezultatima istraživanja in vitro i in silico s različitim flavonoidima. Trenutno se sve više svojstava otkrivenih u tim predkliničkim istraživanjima potvrđuje u kliničkim istraživanjima na ljudima. Pred nama je još puno posla da sveobuhvatno istražimo znanje o svim mogućnostima koje nam nudi konzumiranje flavonoida kako iz svakodnevne prehrane, tako i iz suplementacije. To su, međutim, informacije koje vrijedi čekati!

I za potrebe znanstvenih istraživanja i za suplementaciju prehrane, većina flavonoida izolira se iz biljaka. Trenutno smo, međutim, u fazi gdje je tehnologija in vitro omogućila novi pogled na sposobnost uzgoja tkiva biljnih stanica da proizvode iste vrijedne kemijske spojeve kao roditeljske biljke[1]. Napredak u metodama uzgoja biljnih tkiva za proizvodnju flavonoida premašio je očekivanja. Zahvaljujući tome moguće je da će se u bliskoj budućnosti značajno povećati ponuda izoliranih flavonoida na tržištu, čineći dodatke prehrani s prirodnim flavonoidima još pristupačnijima. Na taj način veći dio društva mogao bi koristiti mnoštvo preventivnih i zdravstvenih svojstava ovih antioksidanasa.

Biljni izvori flavonoida

Javljaju se u mnogim prehrambenim proizvodima, između ostalog u:

• voću,
• povrću,
• zrnovima,
• kori,
• korijenima,
• stabljikama,
• cvjetovima,
• čaju,
• vinu.

U donjoj tablici naći ćete detaljnije informacije o tome u kojim se proizvodima mogu naći konkretne podskupine flavonoida

Njihova bogata prisutnost u bilju, povrću i voću čini da praktički svatko tko se trudi održavati zdravu prehranu automatski koristi mnoga svojstva flavonoida, čak i ne shvaćajući to.

Za proizvodnju dodataka prehrani koriste se visoko koncentrirani biljni ekstrakti koji sadrže čak do 99% flavonoida.

Biološko i zdravstveno djelovanje flavonoida

Potencijal flavonoida uočen u istraživanjima obuhvaća antioksidacijska svojstva, protuupalna, antimutagena i antikancerogena, u kombinaciji s njihovom sposobnošću moduliranja ključnih funkcija staničnih enzima. Zaštita od virusa i suprotstavljanje alergijskim reakcijama, pa čak i suprotstavljanje tumorskim procesima dodatna su svojstva koja su uočena u istraživanjima, iako su već karakterističnija za konkretne skupine i predstavnike flavonoida. Istraživanja pojedinih flavonoida pružaju čvrste dokaze da povrća i voća u prehrani treba biti što više.

Na donjoj grafici prikazana su detaljna svojstva flavonoida, uključujući konkretne biokemijske mehanizme.

Izvor grafike - PMID: 28620474

Antioksidacijska svojstva

Stanice i tkiva tijela kontinuirano su ugroženi oštećenjima uzrokovanim slobodnim radikalima i reaktivnim oblicima kisika. Najveća prijetnja je peroksidacija lipida, što rezultira oštećenjem staničnih membrana.

Slobodni radikali i reaktivni oblici kisika nastaju tijekom normalnog metabolizma kisika, pa je njihova svakodnevna proizvodnja potpuno normalna i bezopasna, sve dok se u organizmu održava ravnoteža kroz adekvatnu opskrbu antioksidansima. To uključuje i vlastitu proizvodnju antioksidacijskih enzima u organizmu i osiguravanje antioksidanasa iz prehrane, na primjer u obliku flavonoida.

Gotovo svaka skupina flavonoida ima sposobnost djelovanja kao antioksidans. Najjačima u zaštiti organizma od reaktivnih oblika kisika čine se flavoni i katehini.[1] Antioksidacijska svojstva glavni su objekt interesa znanstvenika u istraživanjima flavonoida i leže u osnovi mnogih zdravstvenih svojstava koja su otkrivena u kliničkim istraživanjima.

Protuupalno djelovanje

Akutna, kratkotrajna upalna stanja uzrokovana konkretnim podražajem mogu izvući organizam iz mnoge nevolje. Problem se pojavljuje kada se upalno stanje održava dugoročno, čak i kada nema jakog pojačanja. To se može usporediti s održavanjem popravnih sustava u kontinuiranoj pripravnosti, bez mogućnosti odmora i bez jasnog razloga za to. Prije ili kasnije pojavit će se preopterećenje, a sve je više dokaza da kronična upalna stanja odgovaraju za ogromnu incidenciju tzv. civilizacijskih bolesti.

Iz istraživanja znamo da su mnogi flavonoidi snažni inhibitori nekoliko enzima, kao što su ksantin oksidaza (XO), ciklooksigenaza (COX), lipoksigenaza i fosfoinozitid 3-kinaza[1]. Protuupalno djelovanje proizlazi dakle iz različitih mehanizama i konzumiranje mnogih proizvoda koji sadrže flavonoide iz različitih podskupina može dati sveobuhvatniji utjecaj na upravljanje upalnim stanjima u organizmu.

Utjecaj na živčani sustav

Relativno svježa istraživanja različitih biljnih metabolita pokazala su da flavonoidi mogu igrati ključnu ulogu u enzimskim i receptorskim sustavima mozga. Na taj način mogu imati značajan utjecaj na središnji živčani sustav, na primjer sprječavajući neurodegeneraciju povezanu s Alzheimerovom i Parkinsonovom bolešću. Na neuroprotektivno djelovanje utječu između ostalog spomenuta protuupalna i antioksidacijska svojstva flavonoida, međutim njihova uloga se tu ne završava.

Dio flavonoida utječe na inhibiciju enzima acetilkolinesteraze[1]. To je enzim koji razgrađuje neurotransmiter acetilkolin. Njegova inhibicija rezultira povećanjem dostupnosti acetilkolina u sinapsama. Budući da je taj neurotransmiter snažno uključen u procese formiranja pamćenja, flavonoidi imaju potencijal podupiranja zdravlja mozga. Tema mnogih istraživanja je korištenje flavonoida i njihovih derivata u prevenciji i liječenju Alzheimerove bolesti, koja se povezuje s poremećajem funkcije acetilkolina. Nije isključeno da će u budućnosti neki derivat flavonoida uspješno ući na farmaceutsko tržište kao učinkovit lijek za Alzheimer.

Utjecaj na krvožilni sustav

Poveza