Boosteri za mozak – hit ili prevara?

Suplementi za poboljšanje rada mozga vrlo su popularna tema. Raste i interes za njima i kontroverze oko njih. U mainstreamu je to relativno nova tema, pa ne čudi što se mnogi ljudi boje. Ključno je, međutim, znanje o djelovanju boostera za mozak i njihovom pravilnom odabiru. Što učiniti da stvarno poboljšaju pamćenje i koncentraciju?

• Boosteri mozga – o čemu se radi?
• Kakve razlikujemo boostere mozga?
• A koji su najbolji?
• Koristio sam boostere mozga, ali na mene ne djeluju. Što radim pogrešno?
• Mogu li boosteri mozga biti štetni?

Boosteri mozga – o čemu se radi?

Događa li vam se da sjednete za posao i potpuno se ne možete usredotočiti na zadatak koji obavljate? Ili da zaboravite usvojenu informaciju nakon nekoliko minuta? Boosteri mozga trebaju upravo minimizirati takve događaje. A usput podržati mozak u osnovi, čineći ga zdravijim i otpornijim na oštećenja.

Boostere mozga nazivamo i nootropima. Da bi se tvar mogla nazivati nootropom, mora poboljšavati sposobnost usmjeravanja pažnje (čak i u uvjetima koji ometaju), poboljšavati pamćenje, ne smije imati toksično djelovanje i mora štititi mozak od toksina (tzv. neuroprotektivno djelovanje).

Oko njih ponekad vlada pomutnja jer korisnici ne razumiju uvijek potpuno kako trebaju djelovati, a prodavači ponekad vole pretjerivati u marketinškim opisima. Odatle nastaju kontroverze. Zato, ako vas zanimaju boosteri mozga, prvo pokušajte steći odgovarajuće znanje o djelovanju pojedinih tvari i razmislite što stvarno trebate.

Kakve razlikujemo boostere mozga?

Ima ih dosta. Za početak ih možemo podijeliti na farmakološke i prirodne. Farmakološki su oni najpoznatiji, koji su formalno psihoaktivni lijekovi na recept i u osnovi se ne bi trebali uzimati bez liječničke preporuke. To je najkontroverznija skupina boostera mozga i ne varajmo se, ne bez razloga. Lijekovi poput Adderalla ili Concerte snažni su stimulansi koji ozbiljno zadiru u zdravlje mozga. I iako su učinci brzi i vrlo zadovoljavajući, nisu potpuno sigurni.

Postoje i prirodni boosteri ili barem oni inspirirani prirodnim tvarima. Odličan primjer je kofein s l-teaninom. Obje tvari nalaze se u zelenom čaju. U suplementima mogu biti u obliku prirodnih ekstrakata, ali i kao tvari dobivene sintetski, što ne utječe na razlike u djelovanju.

Ako nikad prije niste koristili boostere mozga, kofein+teanin odličan je stack za početak.

Nootropna svojstva pripisuju se između ostalog:

• bilju i biljkama – Rhodiola rosea, Ginkgo biloba, Gotu kola, Huperzia serrata, Panax ginseng itd. Mnoge od njih istovremeno su adaptogeni, pa lijepo utječu na raspoloženje i smanjenje stresa. Ova skupina iznimno je široka jer mnoge biljke imaju blagotvorno djelovanje na mozak;
• aminokiselinama – uglavnom l-teanin i l-tirozin;
• kolinu u različitim oblicima, osobito Alpha GPC i Citikolin dobro utječu na mozak, ali ovdje možemo uključiti i lecitin;
• vitalnim gljivama, poput Lion's mane ili Cordycepsa.

Postoje i farmakološki nootropici koji nisu stimulansi. To je vrlo zanimljiva skupina boostera mozga koja zahtijeva nešto iskustva s temom i ne bi se trebala koristiti u prvom redu – namijenjena je naprednijim korisnicima. Ovdje se radi osobito o noopeptu i članovima skupine racetama (coluracetam, aniracetam, oxiracetam i drugi) te o peptidima, poput Semaxa i Selanka. Većina njih ne koristi se u liječništvu Europske unije ni u SAD-u, dok se u istočnim zemljama prodaju kao lijekovi bez recepta.

A koji su najbolji?

Odličo pitanje! Ali nažalost nema jednako dobrog odgovora. Diplomatski možemo reći da je najbolji booster mozga onaj individualno odabran na temelju detaljne analize potreba i početnog stanja određene osobe. Kod svakoga može djelovati druga tvar ili mješavina tvari.

Koristio sam boostere mozga, ali na mene ne djeluju. Što radim pogrešno?

Sve ovisi o situaciji. Ponekad biramo suplement koji nije točno prilagođen našim potrebama i uvjetima (vidi gore). Na primjer: ako koristite booster koji pobuđuje živčani sustav u stanju iscrpljenosti i osjećate simptome stresa i tjeskobe, moguće je da takav stimulans neće dati očekivano djelovanje, već će pogoršati te negativne simptome. Tada bi bilo bolje odabrati nootropik koji utječe na smirenost emocija i kontrolu stresa, što bi trebalo dati bolji učinak.

Neki nootropici trebaju i odgovarajuće okruženje. Dobro je poznata ovisnost između racetama i kolina. Kada nedostaje kolina u mozgu, racetami neće pokazati punu snagu svojeg potencijala, već mogu čak uzrokovati nuspojave.

Događa se da koristimo suplement suprotno preporučenim protokolima ili jednostavno ne znamo vrijeme potrebno za uočavanje učinaka. Učinaka možda nema kada koristimo premalo nečega, preslab ekstrakt, ili obrnuto, kada koristimo previše. Neki nootropici osjećaju se nakon petnaestak minuta od konzumiranja, a drugi trebaju čak mjesec dana da pokažu učinke. Neki drugi mogu dio svojih djelovanja pokazati brzo, a s vremenom otkrivati nova ili pojačavati početna. Sve ovisi o profilu i mehanizmu djelovanja određene tvari.

Ponekad i naše individualne karakteristike ograničavaju učinke suplementacije nootropima. Možemo imati genetski uvjetovan brži metabolizam nekih tvari ili problem s njihovom apsorpcijom. A može biti i tako da naš mozak radi optimalno u određenom rasponu i uopće ne treba potporu, a problem koji uočavate ima podlogu na potpuno drugom mjestu.

Mogu li boosteri mozga biti štetni?

Ako ih razumno biramo, koristimo u skladu s dobrim praksama i ne upuštamo se u korištenje lijekova bez liječničke preporuke, ne bi trebalo biti nikakvih šteta. Dapače, nootropi bi se trebali karakterizirati nedostatkom toksičnosti, ali i blagotvornim utjecajem na stanje mozga.

Ipak, bilo koja suplementacija može biti loše podnošena u pojedinačnim slučajevima. Uvijek je vrijedno počinjati korištenje od najmanjih doza, a također, kada želite koristiti nekoliko proizvoda, uvoditi u suplementaciju svaki proizvod zasebno, da možete uočiti eventualne nuspojave i ne morate se pitati koji ih sastojak uzrokuje.