Cijela istina o light proizvodima

Light proizvodi predstavljaju širok asortiman hrane po koju rado posežu potrošači koji brinu o svojem zdravlju i obično se pridržavaju dijete za mršavljenje. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću, čiji je glavni cilj redukcija prekomjerne tjelesne mase, koriste različite načine kako bi postigle željenu figuru, pa se nerijetko daju nasamariti na različite marketinške trikove. Saznajmo dakle što su light proizvodi, jesu li zdravi i vrijedi li ih uključiti u prehranu.

• Što su light proizvodi?
• Light proizvodi – koji su dostupni u trgovinama?
• Jesu li light proizvodi manje kalorični?
• Light proizvodi – čime se zamjenjuje šećer?
• Light proizvodi – tko ih može koristiti?
• Vrijedi li kupovati light proizvode?

Što su light proizvodi?

Prilikom kupovine u supermarketima i prehrambenim diskontima vrlo često možemo pronaći na trgovačkim policama prehrambene proizvode koji u svom nazivu imaju dodatak light ili lagani. Obično se povezuju sa zdravim proizvodima te lako probavljivima koji imaju nizak sadržaj masti, šećera i kalorija. U slučaju nekih light proizvoda to je doista istina, međutim ne odlikuje se svaki prehrambeni proizvod označen kao light dobrim sastavom. Sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. godine, da bi proizvođač mogao staviti na etiketu prehrambenog proizvoda izjavu light, taj proizvod mora ispunjavati striktno određene zahtjeve koji su ustanovljeni u Uredbi (EZ) br. 1924/2006. Prema odredbama Europske unije light proizvodi su samo oni proizvodi koji sadrže najmanje 30% manje šećera (ugljikohidrata) ili masti, a time i kalorija, u usporedbi s tradicionalnim proizvodima dostupnima u prehrambenim trgovinama.

Light proizvodi – koji su dostupni u trgovinama?

Asortiman light proizvoda dostupnih u supermarketima i manjim diskontnim trgovinama svake se godine sve više proširuje. Među najčešće susretanim light proizvodima u prehrambenim trgovinama navode se:

• Jogurti (npr. grčki),

• Žuti sirevi (npr. Kraljski, Gouda, Edamski),

• Sirevi s plavom plijesni (npr. Camembert),

• Mozzarella sirevi,

• Kremasti sirevi,

• Svježi sirevi,

• Seljački sirevi,

• Kondenzirano mlijeko,

• Meki margarini (za mazanje kruha),

• Kokosovo mlijeko,

• Majoneze,

• Kečapovi,

• Francusko tijesto,

• Kokice,

• Pločice,

• Čokolade,

• Čokoladno-lješnjakovi kremovi,

• Prženi kikiriki.

Jesu li light proizvodi manje kalorični?

Kako se pokazuje, nemaju svi light proizvodi manju kaloričnost od svog tradicionalnog ekvivalenta. U nekim situacijama, light proizvodi mogu imati snižen sadržaj masti, a povećanu količinu šećera (ugljikohidrata) i u konačnici sličnu kaloričnost, što predstavlja opasnu zamku za sve osobe koje žele smršaviti ili održati pravilnu tjelesnu masu. Proizvođači light hrane prilično često zamjenjuju masti ugljikohidratima, kao što su na primjer škrob, maltodekstrini, celuloza te polidekstroza, što omogućava zgušnjavanje light proizvoda na sličan način kao što je slučaj s mastima. Rezultati nekih istraživanja pokazali su da light proizvodi sa sniženim sadržajem masti često sadrže veće količine ugljikohidrata. To znači da neke osobe koje redovito posežu za light proizvodima sa sniženim sadržajem masti, mogu u stvarnosti zamjenjivati mast šećerom, koji također može imati nepovoljan utjecaj na zdravlje čovjeka, a posebno kada se konzumira u prekomjernim količinama.

Događa se također da primjena ugljikohidrata nije dovoljna za postizanje odgovarajuće konzistencije light proizvoda, ili jednostavno postaje neisplativa za proizvođača. Tada se koriste zgušnjujuće tvari, kao što su muka rogača (E410), guar guma (E412) te ksantan guma (E415). S obzirom na to da je mast nositelj okusa, mnogi light proizvodi sa sniženim sadržajem masti obično su manje ukusni prema mišljenju potrošača. Zato proizvođači light hrane ponekad mogu dodavati tvari koje pojačavaju okus i miris kako bi kompenzirali manji sadržaj masti u light proizvodima.

Light proizvodi – čime se zamjenjuje šećer?

Light proizvodi s niskim sadržajem šećera ili bez dodatka šećera su proizvodi u kojima su proizvođači hrane izrazito ograničili sadržaj saharoze (šećera), a umjesto nje primijenili druge sladila koja su odgovorna za sladak i atraktivan okus tih proizvoda. Proizvođači light hrane obično koriste umjetna sladila (npr. aspartam, acesulfam K, sukralozu, saharin) ili šećerne alkohole, odnosno poliole (među ostalima: ksilitol, eritritol, maltitol, sorbitol, laktitol). U usporedbi sa saharozom, ta sladila daju male ili tragove kalorija, a također ne pridonose značajnom porastu koncentracije glukoze u krvi niti razvoju karijesa. Treba međutim imati na umu da aspartam sadrži u svom sastavu fenilalanin, odnosno egzogenu aminokiselinu koju ne smiju konzumirati osobe koje boluju od fenilketonurije. A polioli konzumirani u prevelikim količinama mogu djelovati proljevno, dok acesulfam K i saharin mogu uzrokovati gorak, metalni okus u usnoj šupljini nakon konzumiranja.

Light proizvodi – tko ih može koristiti?

Light proizvode može konzumirati u načelu svatko, a posebno osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću kojima je stalo do učinkovite redukcije prekomjerne tjelesne mase. A light proizvodi sa sniženim sadržajem šećera ili potpuno bez dodatka šećera namijenjeni su posebno osobama s inzulinskom rezistencijom te dijabetesom. U praksi međutim light proizvodi nemaju uvijek izrazito nižu kaloričnost niti stvarno bolji sastav od svojih tradicionalnih ekvivalenata. Zato vrijedi detaljno se upoznati sa sastavom svakog light proizvoda dostupnim na etiketi prije donošenja odluke o kupovini i uključivanju u prehranu.

Vrijedi li kupovati light proizvode?

Redovito konzumiranje light proizvoda uopće ne mora biti korisno za mršavljenje, posebno kada se radi o proizvodima visokog stupnja prerade (npr. čipsovi, kolačići, pločice, voćni jogurti). Provedena istraživanja pokazala su da često uključivanje u prehranu light proizvoda sa sniženim sadržajem šećera (koji sadrže umjetna sladila umjesto njih) ne pridonosi redukciji tjelesne mase, niti povećanju zaliha masnog tkiva. Light proizvodi koji su najzanimljiviji su svi sirevi sa sniženim sadržajem masti, uključujući uglavnom zasićene masne kiseline koje povećavaju koncentraciju ukupnog kolesterola i kolesterola LDL frakcije u krvi.

Izvori:

• Toews I, Lohner S, Küllenberg de Gaudry D, et al.: Association between intake of non-sugar sweeteners and health outcomes: systematic review and meta-analyses of randomised and non-randomised controlled trials and observational studies. BMJ. 2019 Jan 2;364:k4718.

• Miller PE, Perez V.: Low-calorie sweeteners and body weight and composition: a meta-analysis of randomized controlled trials and prospective cohort studies. Am J Clin Nutr. 2014 Sep;100(3):765-77.

• Gallagher AM, Ashwell M, Halford JCG, et al.: Low-calorie sweeteners in the human diet: scientific evidence, recommendations, challenges and future needs. A symposium report from the FENS 2019 conference. J Nutr Sci. 2021 Jan 25;10:e7.

• Jeżewska-Zychowicz M, Jeznach M, Kosicka-Gębska M.: Gotowość konsumentów do spożywania żywności typu light. BROMAT. CHEM. TOKSYKOL. – XLV, 2012, 3, 603–607.

• Nguyen PK, Lin S, Heidenreich P.: A systematic comparison of sugar content in low-fat vs regular versions of food. Nutr Diabetes. 2016 Jan 25;6(1):e193.