Cimet kao čudesni začin

Cimet je dobro poznati i cijenjeni začin karakterističnog okusa i mirisa koji se dobiva iz kore cimetovca. Kao začin cimet se koristi ne samo za slatke kolače, već i za jutarnje zobene i proso kaše te objedna jela s mesom. Cimet sadrži mnoge različite bioaktivne tvari koje pokazuju zdravstveno korisna svojstva.

• Kineski ili cejlonski cimet?
• Cimet – nutritivne vrijednosti
• Cimet – svojstva
• Cimet – gdje kupiti i kako koristiti?
• Cimet – kontraindikacije

Kineski ili cejlonski cimet?

Cimet se dobiva iz kore različitih vrsta cimetovca, iako su najpopularnije dvije vrste, a to su cejlonski cimetovac (Cinnamomum zeylanicum) i kineski cimetovac (Cinnamomum cassia). Cejlonski cimet potječe uglavnom sa Šri Lanke, Madagaskara, Sundskih otoka, Mauricijusa i Indije. Dok se najčešće dostupni u hrvatskim trgovinama kineski cimet uzgaja uglavnom u južnoj Kini te Vijetnamu i Burmi. Kineski cimet je značajno jeftiniji od cejlonskog cimeta i karakterizira ga intenzivniji aroma te izraženiji oštar i pikantni okus. Osim toga kineski cimet je tamniji, tvrđi i grublji u usporedbi s cejlonskim cimetom. Međutim, najvažniju razliku između obje vrste cimeta predstavlja sadržaj spojeva zvanih kumarini, kojima se pripisuje djelovanje koje oštećuje jetru. Naime cejlonski cimet sadrži oko 250 puta manje za zdravlje štetnih kumarina od kineskog cimeta, stoga se najviše preporučuje kao začin za razna jela.

Cimet – nutritivne vrijednosti

Cimet je dobar izvor mnogih različitih tvari širokog spektra biološke i farmakološke aktivnosti. Mnogi ljudi smatraju cimet čudesnim začinom zbog sadržaja polifenola s jakim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Među najvažnijim antioksidansima prisutnim u cimetu navode se katehini i fenolne kiseline, kao što su cimetna kiselina, vanilinska kiselina, galna kiselina, kavna kiselina, protokatehinska kiselina, p-kumarna kiselina, siringinska kiselina, ferulna kiselina i hidroksibenzoična kiselina. Za okus i miris cimeta odgovorni su uglavnom kumarini i cimetaldehid koji se prirodno nalaze u kori cimetovca. Smatra se da su polifenoli i cimetni aldehid odgovorni za većinu zdravstvenih koristi koje proizlaze iz redovitog uključivanja cimeta u prehranu.

Cimet – svojstva

Cimet sadrži niz bioaktivnih spojeva s antioksidativnim svojstvima koji štite organizam od štetnog djelovanja reaktivnih oblika kisika i mogu smanjiti rizik razvoja mnogih različitih civilizacijskih bolesti. Iz aktualnih istraživanja proizlazi da cimet može pozitivno utjecati na krvni tlak, osjetljivost na inzulin te koncentraciju glukoze i lipida u krvi, uglavnom kod pacijenata s metaboličkim poremećajima. Nadalje, stručna literatura izvještava da cimet može pozitivno utjecati na neurodegenerativne i tumorske bolesti, kao i ublažiti simptome reumatoidnog artritisa i menstrualne bolove. Istraživanja in vitro i na životinjskim eksperimentalnim modelima dokazala su da cimet pokazuje antioksidativna, protuupalna, antibakterijska, antivirusna i antifungalna svojstva.

Cimet – gdje kupiti i kako koristiti?

Cimet kao začin obično je dostupan u trgovinama u obliku praha ili cijeli – štapići zapakirani u vrećicu. Nažalost proizvođači i distributeri ne navode uvijek informaciju o tome koja se vrsta cimeta nalazi u pakiranju. U slučaju odlučne većine proizvoda dostupnih na tržištu to je najjeftiniji kineski cimet, ipak vrijedi pažljivo čitati etiketu te eventualno pitati proizvođača ili distributera prije kupnje. Lako se također mogu pronaći u ljekarnama i internetskim trgovinama dodaci prehrani koji sadrže ekstrakt cimeta, najčešće u obliku kapsula, tableta ili praha. S druge strane ljubitelji aromaterapije mogu danas bez problema dobiti u drogerijama i ljekarnama cimetno ulje, koje je odličan dodatak za kupanje i masažu. Cimet kao začin vrijedi dodavati u zobene kaše, proso kaše, rižu s voćem (npr. jabukama), zdrave deserte i zagrijavanje čajeve u jesensko-zimskoj sezoni.

Cimet – kontraindikacije

Cimet kao začin može sigurno konzumirati odlučna većina osoba u količini koja ne prelazi 1 žličicu (4 g) dnevno. Posebnu opreznost trebaju ipak pokazati osobe koje redovito uzimaju lijekove (npr. antidijabetike i antikoagulanse), jer cimet korišten kao začin ili dodatak prehrani može stupiti u interakcije s nekim lijekovima, pojačavajući njihovo djelovanje ili uzrokujući moguće nuspojave. Previsoka konzumacija cimeta može kod nekih osoba pridonijeti pojavi proljeva, mučnine, povraćanja i pojačanog znojenja, pa čak i alergijskih reakcija (oteklina jezika ili desni te osjećaj pečenja u usnoj šupljini). Dodaci prehrani koji sadrže cimet trebaju se koristiti samo u preporučenim dozama od strane proizvođača i potjecati iz pouzdanog izvora, jer konzumirani u pretjeranoj količini mogu uzrokovati oštećenje jetre zbog sadržaja kumarina.

Izvori:

• Kutbi E.H., Sohouli M.H, Fatahi S., et al.: The beneficial effects of cinnamon among patients with metabolic diseases: A systematic review and dose-response meta-analysis of randomized-controlled trials. Crit Rev Food Sci Nutr. 2022; 62 (22): 6113–6131.
• Hadi A., Campbell M.S., Hassani B., et al.: The effect of cinnamon supplementation on blood pressure in adults: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Clin Nutr ESPEN. 2020; 36: 10–16.
• Mousavi S.M., Karimi E., Hajishafiee M., et al.: Anti-hypertensive effects of cinnamon supplementation in adults: A systematic review and dose-response Meta-analysis of randomized controlled trials. Crit Rev Food Sci Nutr. 2020; 60 (18): 3144–3154.
• Zare R., Nadjarzadeh A., Zarshenas M.M.: Efficacy of cinnamon in patients with type II diabetes mellitus: A randomized controlled clinical trial. Clin Nutr. 2019; 38 (2): 549–556. doi:10.1016/j.clnu.2018.03.003
• Brancheau D., Patel B., Zughaib M.: Do cinnamon supplements cause acute hepatitis? Am J Case Rep. 2015; 16: 250–254.