Vitamin E - djelovanje i svojstva

Vitamin E je grupa od osam organskih spojeva topljivih u mastima (tokoferoli i tokotrienoli), koji se nazivaju vitaminom mladosti. Vitamin E je važan hranjivi sastojak za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma, jer djeluje kao snažan antioksidans i regulator mnogih metaboličkih procesa. Ljudski organizam ne može samostalno proizvoditi vitamin E, stoga ga mora dobivati putem prehrane.

• Koje funkcije ima vitamin E u ljudskom organizmu?
• Potreba organizma za vitaminom E
• Vitamin E – prehrambeni izvori
• Nedostatak vitamina E
• Vitamin E – posljedice viška

Koje funkcije ima vitamin E u ljudskom organizmu?

Mnoge osobe se pitaju kakva svojstva pokazuje vitamin E i kakvo djelovanje ima njegova suplementacija na ljudski organizam. Kako se pokazuje, vitamin E je dobro poznati antioksidans koji neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala, čime može smanjiti rizik razvoja mnogih različitih civilizacijskih bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti (npr. ateroskleroza krvnih žila, koronarna bolest srca), neurodegenerativne (Alzheimerova i Parkinsonova bolest), onkološke (npr. rak pluća, rak dojke) te oftalmološke (katarakta). Osim toga, vitamin E osigurava pravilno funkcioniranje muških i ženskih reproduktivnih organa te stanica imunološkog sustava, a također regulira međustanične signale. Vitamin E pokazuje blagotvorno djelovanje na mušku plodnost, povećanjem koncentracije spermija i poboljšanjem njihove pokretljivosti. Vitamin E također sprječava oštećenje krvnih žila, inhibira nakupljanje trombocita te štiti višestruko nezasićene masne kiseline od oksidacije. Nadalje, vitamin E ima blagotvorno djelovanje na kožu, jer usporava procese starenja kože, poboljšava njezinu prokrvljenost te jača vezivno tkivo od kojeg je izgrađena prava koža.

Potreba organizma za vitaminom E

Potreba za vitaminom E ovisi o individualnim karakteristikama poput dobi, spola i fiziološkog stanja te funkcionalnim promjenama u probavnom traktu. Osim toga, na potrebu za vitaminom E utječe vrsta konzumirane hrane, uključujući unos drugih antioksidacijskih vitamina te vrsta konzumiranih masti. Poljski standardi za vitamin E, utvrđeni na razini adekvatnog unosa (AI) pokazuju da odrasli muškarci trebaju dnevno unositi 10 mg ekvivalenta α-tokoferola, a odrasle žene 8 mg. Samo u razdoblju trudnoće i dojenja žene trebaju unositi veću količinu vitamina E, odnosno 10 mg i 11 mg ekvivalenta α-tokoferola.

Vitamin E – prehrambeni izvori

Vitamin E se nalazi i u proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla. Glavni prehrambeni izvori su biljna ulja, orašasti plodovi, sjemenke, koštice, žitni proizvodi, meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi te neko povrće i voće. Među proizvodima koji sadrže najveće količine vitamina E navode se:

• biljne masti, npr. ulja (između ostalog: suncokretovo, šafranikovo,
  repičino, iz pšeničnih klica, maslinovo ulje), mekani margarin,
  maslac.
• orašasti plodovi, npr. bademi, lješnjaci, orasi, kikiriki.
• sjemenke i koštice, npr. sjemenke suncokreta, sezama, koštice bundeve.
• žitni proizvodi, npr. pšenične mekinje, zobene pahuljice, crni kruh.
• povrće i voće, između ostalog: špinat, kelj, brokula, talijanski kupus,
  peršinova natka, paprika, avokado, crne borovnice.

Nedostatak vitamina E

S obzirom na činjenicu da je vitamin E široko rasprostranjen u mnogim različitim prehrambenim proizvodima, njegov nedostatak uzrokovan malo raznovrsnom prehranom javlja se relativno rijetko. Jedan od glavnih čimbenika koji stvarno može dovesti do nastanka nedostatka vitamina E su poremećaji crijevne apsorpcije masti. Posebno pacijenti s cističnom fibrozom, sindromom kratkog crijeva, kolestazom (narušenim odljevom žuči iz jetre u dvanaesnik) te vanjskom insuficijencijom gušterače imaju veći rizik razvoja nedostatka vitamina E. Nedostatak vitamina E može uzrokovati hemolitičku anemiju, pogoršanje vida, poremećaje koordinacije i ravnoteže, gubitak proprioceptivnog osjeta, djelomično ukidanje refleksa, poremećaj govora te nastanak trombova i embolija uslijed narušene agregacije trombocita.

Vitamin E – posljedice viška

Višak se utvrđuje vrlo rijetko i samo u slučaju uzimanja dodataka prehrani s vitaminom E. Karakterizira ga i mala toksičnost, jer ljudski organizam posjeduje dobro razvijene mehanizme koji sprječavaju njegovu prekomjernu akumulaciju. Višak vitamina E može nastati u situaciji višestrukog prekoračenja dopuštene maksimalne razine unosa, koja u slučaju odraslih iznosi 300 mg dnevno. Toksičnom dnevnom dozom vitamina E smatra se 2000 mg. Višak vitamina E dovodi do inhibicije agregacije trombocita i može uzrokovati nastanak krvarenja. Stoga uzimanje visokih doza vitamina E u kombinaciji s antikoagulantnim ili antitrombocitnim lijekovima može povećati rizik krvarenja, a posebno kada je unos vitamina K nizak. Velike doze vitamina E također mogu pojačati rizik razvoja srčane insuficijencije i hemoragijskog moždanog udara. Nadalje, sugerira se da višak vitamina E može sniziti učinkovitost radioterapije i kemoterapije kod onkoloških pacijenata.

Izvori:

• Jarosz M., Rychlik E., Stoś K. i wsp.: Normy żywienia dla populacji polski i ich zastosowanie. Narodowy Instytut Zdrowia Publicznego – Państwowy Zakład Higieny, 2020.
• Chen G, Wang J, Hong X, et al.: Dietary vitamin E intake could reduce the risk of lung cancer: evidence from a meta-analysis. Int J Clin Exp Med. 2015 Apr 15;8(4):6631-7.
• Abner EL, Schmitt FA, Mendiondo MS, et al.: Vitamin E and all-cause mortality: a meta-analysis. Curr Aging Sci. 2011 Jul;4(2):158-70.
• Schürks M, Glynn RJ, Rist PM, et al.: Effects of vitamin E on stroke subtypes: meta-analysis of randomised controlled trials. BMJ. 2010 Nov 4;341:c5702.