Cink - svojstva, simptomi nedostatka, suplementacija

Cink je kemijski element koji je neophodan za pravilno funkcioniranje mnogih sustava u organizmu. Posebno je važan za živčani sustav, kao i za imunološki i krvožilni sustav. Također je važna komponenta enzima koji reguliraju metabolizam proteina i masti, a čiji nedostatak može uzrokovati zdravstvene probleme poput: anemije, problema s živčanim sustavom.

• Cink - svojstva
• Cink - koje su norme?
• Proizvodi bogati cinkom
• Cink - simptomi nedostatka
• Suplementacija cinkom

Cink - svojstva

Cink je neophodan mikroelement za čovjeka koji ulazi u sastav više od 300 enzima. Sudjeluje u metabolizmu proteina, ugljikohidrata i masti te energetskim procesima. Neophodan je za sintezu proteina, proizvodnju hormona (testosterona, inzulina, tiroksina – T4), održavanje stabilnosti staničnih membrana, funkciju spolnih žlijezda te pravilno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava. Njegova je uloga također sudjelovanje u metabolizmu alkohola, metabolizmu vitamina A, imunološkoj obrani organizma, osjećaju okusa i mirisa, kao i međustaničnoj komunikaciji. Važno je naglasiti da ljudski organizam nema mogućnost skladištenja zaliha cinka, stoga je redovito unošenje odgovarajućih količina ovog mikroelementa putem prehrane iznimno važno.

Cink - koje su norme?

Prema trenutno važećim normama prehrane za populaciju Poljske koje je izradio Nacionalni institut javnog zdravlja – Državni zavod za higijenu, preporučeni dnevni unos (RDA) cinka iznosi:

• Dojenčad do 6 mjeseci života – 2 mg (AI – razina dovoljnog unosa),
• Dojenčad između 7 i 11 mjeseci života – 3 mg,
• Djeca od 1 do 3 godine života – 3 mg,
• Djeca od 4 do 9 godina života – 5 mg,
• Dječaci i djevojčice od 10 do 12 godina života – 8 mg,
• Djevojčice od 13 do 18 godina života – 9 mg,
• Dječaci od 13 do 18 godina života – 11 mg,
• Muškarci u dobi od 19 godina i više – 11 mg,
• Žene u dobi od 19 godina i više – 8 mg,
• Trudnice do 19 godina života – 12 mg,
• Trudnice iznad 19 godina života – 11 mg,
• Dojilje do 19 godina života – 13 mg,
• Dojilje iznad 19 godina života – 12 mg.

Proizvodi bogati cinkom

Među namirnicama iznimno bogatima cinkom ubrajaju se: plodovi mora (npr. jastozi, kamenice, rakovi), jetra, bundeve sjemenke, gorka kakao i njezini proizvodi (npr. tamna čokolada s visokim udjelom kakao mase), tvrdi sirevi (npr. sir Gouda i Emmental), integralnih žitnih proizvoda (uključujući: plansku zobenu pahuljicu, heljdinu kašu, raženi integralnih kruh, musli, mekinje i pšenične klice), pekarski kvasac, orašaste plodove, bademe, sjemenke (npr. laneno sjeme, suncokretove sjemenke), bundeve sjemenke, jaja, meso (uključujući: govedinu, svinjetinu, janjetinu, perad) te suhe sjemenke mahunarki. Važno je napomenuti da se cink značajno bolje apsorbira iz proizvoda životinjskog podrijetla nego iz biljnih proizvoda koji sadrže fitine koji smanjuju bioraspoloživost cinka. Među ostalim hranjivim tvarima koje negativno utječu na proces apsorpcije spominju se: oksalna kiselina, nehemsko željezo, bakar te određene frakcije prehrambenih vlakana (npr. netopljivi lignini). Dok su sastojci koji pozitivno utječu na apsorpciju iz probavnog trakta životinjski proteini, određene aminokiseline (npr. asparagin) te organske kiseline (npr. limunska, jabučna).

Cink - simptomi nedostatka

Ako je prehrana raznovrsna i dobro uravnotežena, prosječni dnevni unos cinka kreće se u rasponu od 10 do 20 mg, što prema trenutno važećim normama prehrane za populaciju Poljske ne predstavlja veću opasnost od nastanka nedostatka ili viška ovog mikroelementa. Međutim, u situaciji kada je prehrana duže vrijeme iznimno restriktivna, niskokalorična i/ili temeljena na hrani niske nutritivne vrijednosti, dnevni unos cinka putem prehrane može biti nedovoljan za zadovoljavanje potreba organizma. Među najčešće simptome nedostatka kod odraslih osoba ubrajaju se: promjene na koži, opadanje kose, poremećeno zacjeljivanje rana, poremećaji njuha i osjećaja okusa, pad imuniteta, noćna sljepoća te atrofija timusa i limfnih čvorova.

Suplementacija cinkom

Iz aktualnih istraživanja proizlazi da suplementacija prehrane cinkom može skratiti trajanje prehlade za oko 33%. Pacijenti s prehladom trebali bi početi uzimati ovaj element u roku od 24 sata od pojave prvih simptoma. Postoje određeni dokazi koji sugeriraju da suplementacija prehrane obogaćena cinkom može smanjiti rizik od razvoja akutnih virusnih infekcija dišnih putova u populaciji odraslih osoba kod kojih je malo vjerojatan nedostatak cinka. Također je utvrđeno da cink korišten u liječenju virusnih infekcija dišnih putova skraćuje trajanje simptoma i smanjuje njihovu težinu trećeg dana. Povrh toga, rezultati nedavne meta-analize koja je obuhvatila 5 istraživanja s ukupno 1398 sudionika pokazali su da je suplementacija prehrane cinkom povezana s 43% nižom smrtnošću kod pacijenata s COVID-19. Međutim, nisu sva dosad provedena istraživanja jednoznačno pokazala pozitivan utjecaj cinka na njen tijek. Zanimljivo je da također postoje određene naznake koje sugeriraju da suplementacija prehrane obogaćena cinkom može pridonijeti umjerenoj redukciji tjelesne težine kod osoba s prekomjernom težinom i pretilošću koje nemaju pridružene bolesti.

Suplementi s cinkom - najlakše apsorbabilni oblici

Cink u ljekovitim preparatima i dodacima prehrani najčešće se pojavljuje u obliku citrata, glukonata ili oksida. Najlakše se apsorbira u obliku glukonata i citrata, dok se cinkov oksid apsorbira samo u malom opsegu. U slučaju potrebe za dodatnom suplementacijom prehrane, najbolje je posegnuti za preparat registriran kao lijek dostupan bez recepta (OTC), jer proizvođači lijekova imaju obvezu dokazati njihovu učinkovitost i/ili sigurnosni profil prije stavljanja u promet.

Izvori:

• Sanna A., Firinu D., Zavattari P., et al.: Zinc Status and
  Autoimmunity: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients. 2018
  Jan 11;10(1):68.
• Khorsandi H., Nikpayam O., Yousefi R., et al.: Zinc supplementation improves body weight management, inflammatory biomarkers and insulin resistance in individuals with obesity: a randomized, placebo-controlled, double-blind trial. Diabetol Metab Syndr. 2019 Dec 2;11:101.
• Abdollahi S, Toupchian O, Jayedi A, et al.: Zinc Supplementation and Body Weight: A Systematic Review and Dose-Response Meta-analysis of Randomized Controlled Trials. Adv Nutr. 2020 Mar 1;11(2):398-411.
• Wang MX, Win SS, Pang J., et al.: Zinc Supplementation Reduces Common Cold Duration among Healthy Adults: A Systematic Review of Randomized Controlled Trials with Micronutrients Supplementation. Am J Trop Med Hyg. 2020 Jul;103(1):86-99.
• Jarosz M., Rychlik E., Stoś K. i wsp.: Normy żywienia dla populacji polski i ich zastosowanie. Narodowy Instytut Zdrowia Publicznego – Państwowy Zakład Higieny, 2020.
• Hunter J, Arentz S, Goldenberg J, et al.: Zinc for the prevention or treatment of acute viral respiratory tract infections in adults: a rapid systematic review and meta-analysis of randomised controlled trials. BMJ Open. 2021 Nov 2;11(11):e047474.
• Tabatabaeizadeh SA.: Zinc supplementation and COVID-19 mortality: a meta-analysis. Eur J Med Res. 2022 May 23;27(1):70.