Folna kiselina i homocistein – koje doze koristiti?
Folna kiselina je važan čimbenik za ispravno funkcioniranje metabolizma homocisteina. Zahvaljujući njoj, homocistein se kontinuirano vraća u cirkulaciju i ne nakuplja se do toksičnih koncentracija. Međutim, postoji više čimbenika koji utječu na efikasnost djelovanja folne kiseline. Iz tog razloga dodaci prehrani koji snižavaju razinu homocisteina sadrže i druge sastojke osim same folne kiseline.
Iz ovog članka saznajte kako folna kiselina utječe na homocistein, koje doze koristiti i na što još trebate paziti kada ga želite sniziti. Pročitajte do kraja!
- Kako folna kiselina snižava homocistein?
- Doze folne kiseline za snižavanje razine homocisteina
- Koji oblik folne kiseline odabrati?
- Mutacija gena MTHFR i folna kiselina i homocistein
- Ovisnost folne kiseline o vitaminu B12
- Sažetak
Kako folna kiselina snižava homocistein?
Postoji nekoliko putova metabolizma homocisteina, pri čemu je onaj ovisan o folnoj kiselini najznačajniji.
Folna kiselina metabolizira homocistein putem remetilacije.
U procesu remetilacije možemo reći da homocistein recikliramo. Zahvaljujući povratku metilne skupine, pretvara se u metionin i može nastaviti svoj životni ciklus u metioninskom ciklusu. U ovom ciklusu metionin se pretvara u S-adenozilmetionin (SAMe), taj u S-adenozilhomocistein (SAH) i ponovno u homocistein.
Remetilacija homocisteina može se dogoditi uz sudjelovanje dva različita enzima:
- metionin sintaza,
- betain-homocistein metiltransferaza.
Za prvi je donor metilne skupine metilirana folna kiselina (5-metiltetrahidrofolat, 5-MTHF) i ta nas reakcija najviše zanima. Drugi enzim stvara alternativni put, neovisan o folnoj kiselini, u kojem metilne skupine osigurava trimetilglicin (TMG), koji se naziva i betain.
Postoji još jedan, alternativni metabolički put nazvan transulfuracija homocisteina, koji ovisi o vitaminu B6.
Neće li ostali putovi metabolizma homocisteina biti dovoljni, hoće li nedostajati metilofolat?
Izravna posljedica narušene sinteze tog 5-MTHF-a, bilo zbog nedostatka folne kiseline ili zbog defekta gena MTHFR, je smanjena sinteza metionina. To dovodi do usmjeravanja homocisteina namijenjena remetilaciji na put transulfuracije. Međutim, ovaj posljednji put nije u stanju nositi se s dodatnim homocisteinom iz dva razloga:
- prvo, smanjena sinteza metionina dovest će do smanjenja unutarstanične koncentracije SAMe;
- drugo, nedostatak 5-MTHF omogućit će punu aktivnost GNMT-a, dodatno smanjujući koncentraciju SAMe i povećavajući sintezu homocisteina kao nusproizvoda metilacije glicina.
Dakle, put transulfuracije postaje neučinkovit zbog povećanog opterećenja homocisteinom u kombinaciji s koncentracijom SAMe koja je preniska da aktivira sintezu cistationa (početnu reakciju transulfuracije). Kao rezultat, homocistein se nakuplja u stanici, a zatim se izlučuje u krv, uzrokujući hiperhomocisteinemiju.
Doze folne kiseline za snižavanje razine homocisteina
Standardna doza je 400 mcg dnevno što predstavlja 200% preporučene vrijednosti unosa za odrasle osobe. U slučajevima kada je razina homocisteina stvarno visoka ili se njezino snižavanje pokazuje vrlo otpornim, liječnici ponekad preporučuju mnogo veće, terapijske doze folne kiseline. Često je to 5 mg dnevno, što je 12,5 puta više od standardne doze, pokrivajući dnevne potrebe u 2500%.
Koji oblik folne kiseline odabrati?
Često o vitaminu B9 govorimo folna kiselina, međutim u stvarnosti ulogu tog vitamina obavlja nekoliko tvari koje se skupno nazivaju folatima. U dodacima prehrani postoje 3 oblika vitamina B9:
- pteroilmonoglutaminska kiselina;
- L-metilfolat kalcija;
- glukozaminska sol 5-metiltetrahidrofolata.
Prvi oblik je obična, sintetska folna kiselina. Sljedeća dva su već aktivni, metilirani folati. U osnovi, izbor aktivnog oblika je univerzalniji i jednostavno bolji.
Koja je prednost metiliranog folata nad običnom folnom kiselinom?
Folna kiselina se ne može koristiti odmah. Kada uđe u naš organizam, mora prvo proći procese koji je aktiviraju. Konačno mora biti pretvorena u oblik 5-MTHF, odnosno aktivni metilfolat.
Odabirom oblika 2 ili 3 iz ranije navedenog popisa, dobivamo metilfolat praktički spreman za djelovanje. Zašto je to tako važno? Jer korištenjem odmah gotovog oblika izbjegavamo situacije u kojima bi neka unutarnja ograničenja mogla kočiti učinkovitost procesa metilacije folne kiseline.
Mutacija gena MTHFR i folna kiselina i homocistein
U slučaju vitamina B9 rizik od pojave unutarnjih ograničenja i uskih grla je prilično velik. Problem je vrlo visoka učestalost pojavljivanja mutacija u genu MTHFR. U populaciji bijele rase čak 50% osoba može imati heterozigotni (blaži) oblik takve mutacije. Mutacija MTHFR smanjuje aktivnost enzima koji sudjeluje u završnoj fazi sinteze 5-MTHF-a, odnosno tog aktivnog oblika folata. Vidljivo je dakle da mnoge osobe mogu imati koristi od izbora metiliranog oblika vitamina B9 umjesto najjeftinje, sintetske folne kiseline.
Polimorfizam MTHFR (metilentetrahidrofolat reduktaze) C677T povezan je s različitim bolestima: vaskularnim, tumorima, neurologijom, dijabetesom, psorijazom itd. Homozigotna mutacija MTHFR C677T je varijanta koja najjače utječe na akumulaciju homocisteina i ima kliničko značenje.
Ovisnost folne kiseline o vitaminu B12
Ponekad se dogodi da je s genom MTHFR sve u redu, osiguravamo odgovarajuću količinu folne kiseline iz prehrane ili dodataka, a unatoč tome homocistein se i dalje održava visoko, a mi osjećamo simptome nedostatka folne kiseline. Takvo stanje nazivamo funkcionalnim nedostatkom folne kiseline. Tada unatoč dobrom unosu vitamina B9, problemi mogu proizlaziti iz nedostatka vitamina B12.
Bez odgovarajuće dostupnosti metilkobalamina, odnosno tog aktivnog vitamina B12, folna kiselina ipak se ne može koristiti za remetilaciju homocisteina. Metilkobalamin je ovdje neophodan kofaktor. Kada ga nema, metilfolat (5-MTHF) se nakuplja u organizmu i ne može se prerađivati unatoč njegovim značajnim zalihama.
To ima veliko značenje jer je nedostatak vitamina B12 u osnovi mnogo lakše izazvati nego nedostatak folne kiseline. Na nedostatak B12 utječe mnogo čimbenika, uključujući:
- nizak unos putem prehrane (npr. korištenjem biljnih dijeta),
- stariju dob,
- korištenje određenih lijekova (npr. inhibitori protonske pumpe, metformin, kontraceptivi),
- poremećaje probave i apsorpcije.
Iako u teoriji folna kiselina igra najvažniju ulogu u kontroli ciklusa folata i metionina, u praksi na tu temu treba gledati u široj perspektivi, obraćajući pozornost i na ostale vitamine B skupine.
Sažetak
Folna kiselina je najvažniji element u kontroli koncentracije homocisteina, međutim ne možemo se zatvoriti samo na nju. Za pravilno funkcioniranje folne kiseline u organizmu treba paziti i na nekoliko drugih stvari, kao što je unos vitamina B12. Pazeći na odgovarajući unos vitamina B skupine i redovito kontrolirajući stanje homocisteina, imamo mogućnost brinuti se za kardiovaskularni i živčani sustav smanjujući rizik njihovih bolesti.
Izvori:
⮜ Prethodni članak
Koenzim Q10 i imunološki sustav – kakve su povezanosti?
Sljedeći članak ⮞