Folna kiselina i krvožilni sustav – kakve su povezanosti?
Pojam folne kiseline najčešće se spominje u kontekstu trudnoće ili liječenja anemije. Istina je, međutim, da vitamin B9 kontrolira jedan od najvažnijih staničnih ciklusa u ljudskom organizmu. Njegov nedostatak je direktan put do brojnih i ozbiljnih poremećaja. Iz ovog članka saznajte kako folna kiselina utječe na krvožilni sustav, u kojim se prehrambenim proizvodima nalazi te koje se njezine oblike može suplementirati.
- Što je folna kiselina?
- Nedostatak vitamina B9
- Značenje folne kiseline za krvožilni sustav
- Folna kiselina je jedan od oblika vitamina B9
Što je folna kiselina?
Folna kiselina (engl. folic acid) je naziv za vitamin B9. Folic se odnosi na latinsku riječ folium, što znači 'list'. To je referenca na prvi izvor iz kojeg je vitamin B9 ekstraktiran 1941. godine, odnosno listove špinata. U okviru vitamina B9 možemo razlikovati nekoliko tvari koje skupno nazivamo folatima. Te folate trebamo u organizmu uglavnom u okviru ciklusa folne kiseline i metionina. On uvjetuje metilaciju mnogih važnih tvari, neizravno sudjelujući u proizvodnji nukleinskih kiselina, DNA i RNA, proteina, lipida, kreatina, neurotransmitera i mnogih drugih molekula.
Folate unosimo hranom, ali ih također sintetiziraju crijevne bakterije i apsorbiraju se iz debelog crijeva. Geni uključeni u biosintezu folne kiseline pronađeni su u genomima 512 crijevnih mikroorganizama iz rodova Bacteroidetes, Fusobacteria, Proteobacteria, Actinobacteria.
Nedostatak vitamina B9
Nedostatak folata je prilično čest i proizlazi iz neadekvatne prehrane ili poremećene apsorpcije, konzumiranja alkohola, pretilosti ili bubrežne insuficijencije. Zbog učestalosti nedostatka i ozbiljnosti problema koje uzrokuje, počelo se obogaćivati mnoge prehrambene proizvode (npr. žitarice za doručak) folnom kiselinom u okviru javnozdravstvene zaštite.
Za minimiziranje rizika od nedostatka ovog vitamina, potrebno je voditi brigu o zdravom jelovniku koji uključuje prirodne izvore folne kiseline. To su prije svega zeleno lisnato povrće (špinat, salata), brokula, šparoge, kvasac i gljive, iznutrice (jetra i bubrezi), cjeloviti žitni proizvodi, avokado, mahunarke, rajčice.
U osnovi, izvora ovog vitamina ima mnogo, a najvažnije načelo trebalo bi biti pridržavanje raznolike i minimalno prerađene prehrane.
U nekim slučajevima potrebna je dodatna suplementacija vitaminom B9. To su između ostalog slučajevi megaloblastne anemije ili neki neurološki poremećaji. Preporučuje se također rutinsko uzimanje dodataka s B9 kod žena u reproduktivnoj dobi zbog kritične uloge za razvoj ploda u slučaju eventualne trudnoće.
Značenje folne kiseline za krvožilni sustav
Vitamin B9 nesumnjivo trebamo za zdravu cirkulaciju i održavanje pravilnih parametara krvne slike. Prijeđimo, međutim, na konkretne činjenice.
Folna kiselina i proizvodnja krvnih stanica
Folati pomažu u pravilnoj proizvodnji krvi. Nedostatak folne kiseline koči sintezu proteina i nukleotida potrebnih za sintezu RNA/DNA, što ima posljedice za brzo dijeleća tkiva. Na taj način nedostatak folne kiseline pridonosi razvoju megaloblastne anemije. U liječenju ovakve vrste anemije standardno se koristi kombinacija vitamina B9 s B6 i B12.
Folna kiselina i homocistein
Homocistein je vrlo važan i praktičan marker rizika za bolesti kardiovaskularnog sustava. Njegov višak u krvi sugerira probleme u tijeku tzv. ciklusa metionina, koji se preklapa s ciklusom folne kiseline. Homocistein je proinflamatorni čimbenik i njegov višak potiče upalne stanja u krvnim žilama, povećavajući rizik od ateroskleroze i drugih bolesti.
Folna kiselina nakon konverzije u organizmu u svoju aktivnu formu (5-MTHF), predstavlja donor metilne skupine u procesu remetilacije homocisteina. Pojednostavljeno – homocistein prima metilnu skupinu iz vitamina B9 i konvertira se u metionin. Zahvaljujući tome metionin se vraća u cirkulaciju i metilacijski ciklus može nastaviti efikasno funkcionirati.
Folna kiselina najčešće u kombinaciji s vitaminima B6 i B12 standardni je terapijski alat za osobe s viškom homocisteina (hiperhomocisteinemija). Njegova suplementacija ima posebno značenje kod osoba koje imaju utvrđen polimorfizam gena MTHFR, koji predisponira veću akumulaciju homocisteina. U takvim slučajevima dobra je praksa suplementacija metiliranog oblika folata.
Dodatno folna kiselina sudjeluje u regeneraciji tetrahidrobiopterina, koji je neophodan kofaktor u procesu proizvodnje dušikovog oksida. Dušikov oksid je plinski hormon koji opušta glatke mišiće krvnih žila. Zahvaljujući tome žile se proširuju, a cirkulacija krvi postaje efikasnija.
Folna kiselina je jedan od oblika vitamina B9
Iako obično nazive 'folna kiselina' i 'vitamin B9' tretiramo kao sinonime, to je samo pojednostavljenje. U stvarnosti se u okviru definicije vitamina B9 može pronaći nekoliko tvari, skupno nazvanih folatima.
U nastavku kratki opisi 3 folata koja se mogu pronaći u dodacima prehrani.
Folna kiselina – a konkretnije pteroilmonoglutaminska kiselina je sintetski oblik vitamina B9. Neaktivna, ali vrlo jeftina. Može biti problematična kod osoba s polimorfizmom gena MTHFR (čest poremećaj).
Metilfolat – (engl. methylfolate), odnosno 5-metiltetrahidrofolat je metilirani oblik vitamina B9. Ovaj varijant je aktivni oblik koji je spreman za djelovanje u organizmu. U dodacima metilfolat nalazimo u obliku glukozaminskih soli (npr. Quatrefolic) ili kalcijskih soli. Ovaj oblik se preporučuje osobama s utvrđenim polimorfizmom u genu MTHFR.
Folinska kiselina – (engl. folinic acid), odnosno 5-formiltetrahidrofolat je specijalizirani oblik koji traže osobe koje izbjegavaju najjednostavniji, sintetski oblik, a istovremeno ne mogu unositi prekomjernu količinu metilnih skupina. Koristi se također za neutraliziranje toksičnosti lijekova poput metotreksata.
Izvori:
⮜ Prethodni članak
Kanna i smanjenje anksioznosti – koje su prednosti?
Sljedeći članak ⮞