Kakvo djelovanje ima japanski ginko? Provjeri što može učiniti za tvoj mozak i srce

Ginkgo (Ginkgo biloba) je naziv koji ćemo vidjeti na izlozima većine ljekarna. Ova biljka se koristi kao osušena za pripremu čajeva, kao dodaci prehrani u kapsulama i tabletama, pa čak i u obliku lijekova bez recepta. Standardizirani ekstrakti Ginkga spadaju među najčešće prodavane biljne preparate u Europi i SAD-u. To je vrlo popularan izbor kada se pojavi potreba za poboljšanjem pamćenja i općenito sposobnosti mozga, osobito kod starijih osoba. Međutim, prednosti ove biljke ne završavaju tu. Djelovanje Ginkga odlično je dokumentirano u stotinama cijenjenih znanstvenih radova. U njima se spominju neuroprotektivno, antikoagulantno, anti-aging, antioksidantno djelovanje te djelovanje koje podržava zdravlje očiju. Iz ovog članka saznat ćete koja djelovanja Ginkga su potvrđena istraživanjima i kakve se učinke može očekivati od suplementacije. Pročitajte do kraja!

• Ginkgo nije baš japanski
• Što se u njemu krije? Odnosno aktivni sastojci
• Djelovanje Ginkga na organizam
• Učinci suplementacije Ginkgom u praksi

Ginkgo nije baš japanski

Iako je naziv Ginkgo japoński vrlo prepoznatljiv, nije točan. Konkretno, određenje "japoński" ne odgovara istini. U stvarnosti, ovo stablo nikada nije prirodno raslo u Japanu. Smatra se da je podrijetlo Ginkga u udaljenim planinskim dolinama provincije Zhejiang u istočnoj Kini.

Točan naziv biljke je Ginkgo biloba. Međutim, za potrebe ovog članka ostat ćemo kod popularnijeg, uobičajenog naziva Ginkgo.

Ginkgo je također vrlo stara biljka koja se na Zemlji pojavila mnogo ranije nego Japan ili bilo koja druga država. Smatra se čak jednom od najstarijih vrsta stabala koja su postojala na Zemlji. Ginkgo stabla potječu iz permskog razdoblja, otprilike prije 286-248 milijuna godina.

Odraslo stablo ima veliki deblo obujma oko 7 m i visine oko 30 m. Trenutno se uzgaja na mnogim mjestima diljem svijeta, između ostalog kao ukrasno stablo.

Što se u njemu krije? Odnosno aktivni sastojci

Listovi Ginkga su bogati aktivnim sastojcima. Tu su i popularni flavonoidi koje poznajemo i iz mnogih drugih biljaka, kao i jedinstvene tvari snažnog djelovanja koje su specifične za Ginkgo.

Dvije najznačajnije skupine sastojaka prirodno sadržane u listovima Ginkga su[1][3]:

• flavonoidni glikozidi – u ovoj skupini nalaze se između ostalog kvercetin, izoramnetin i kemferol;
• terpenske laktone – uključujući bilobalid i ginkgolide.

Popularni ekstrakti sadržani u dodacima prehrani imaju standardizaciju na obje tvari, obično na razini 24% glikozida i 6% laktona.

Vrijedi se osvrnuti na tu drugu skupinu tvari jer je to ono što izdvaja Ginkgo. U obliku laktona u Ginkgu se nalaze dvije vrste terpenoida: ginkgolidi i bilobalid. Ginkgolidi su diterpeni koji se javljaju u 5 tipova A, B, C, J i M, gdje tipovi A, B i C čine oko 3,1% ukupnog ekstrakta iz listova ginkga. Bilobalid, koji je trilaktonski seskvitrepen, čini preostalih 2,9% ukupnog standardiziranog ekstrakta iz listova ginkga[1]. Većina djelovanja Ginkga uočenih u kliničkim istraživanjima zasluga je ove skupine tvari.

U Ginkgu se nalaze i organske kiseline koje obično nisu standardizirane, ali se njihov udio procjenjuje na 5-10% mase ekstrakta.

Djelovanje Ginkga na organizam

Postoji mnogo mehanizama djelovanja kojima se Ginkgo može pohvaliti. Djelovanje Ginkga proizlazi iz njegove funkcije kao[2]:

• neuroprotektivnog sredstva,
• antioksidanta,
• hvatača slobodnih radikala,
• stabilizatora membrana,
• inhibitora čimbenika koji aktivira trombocite.

Za navedena djelovanja odgovoran je uglavnom ginkgolid B. Ostali farmakološki učinci uključuju[2]:

• relaksaciju endotela putem inhibicije 3',5'-ciklične GMP (guanozin monofosfat) fosfodiesteraze,
• inhibiciju gubitka muskariničkih kolinoreceptora i α-adrenergičkih receptora povezanog sa starenjem,
• stimulaciju preuzimanja kolina u hipokampusu,
• inhibiciju taloženja beta-amiloida.

Snažno antioksidantno djelovanje

Oksidativni stres, osobito kada je kronični, apsolutni je neprijatelj zdravlja. Zajedno s kroničnim upalnim stanjima snažno je povezan s procesom starenja. Prekomjerna proizvodnja reaktivnih oblika kisika može dovesti do nepovratnog oštećenja stanica i povezana je s različitim bolestima poput dijabetesa, pretilosti, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti, katarakte, neurodegenerativnih bolesti i tumora.

Antiradikalsko djelovanje dugujemo prisutnosti i flavonoidnih glikozida i terpenskih laktona. Smanjivanje oksidativnog stresa jedna je od temeljnih svojstava Ginkga, što pogoduje općenitoj podršci zdravlja na mnogim razinama. Dva predložena mehanizma antioksidantnog djelovanja su[1]:

1. izravno hvatanje slobodnih radikala,
2. neizravna inhibicija nastanka slobodnih radikala.

Može također povećati aktivnost antioksidantnih enzima poput superoksid dismutaze (SOD), glutation peroksidaze (GPX), katalaze ili hem oksigenaze-1, neizravno pridonoseći na taj način kontroli oksidativnog stresa.

Ekstrakt iz listova Ginkga može uklanjati reaktivne oblike kisika (ROS) poput hidroksil radikala (OH˙), peroksil radikala (ROO˙), superoksid anion radikala (O2−˙), dušikov oksid radikala (NO˙) i vodikov peroksid (H2O2).

Uz smanjenje slobodnih radikala ide antioksidantno djelovanje. To je zasluga između ostalog inhibicije ciklooksigenaze-2 (COX-2) od strane flavonoida. Antioksidantna i protuupalna djelovanja utječu na sva svojstva Ginkga koja će biti opisana u daljnjem dijelu članka.

Učinci suplementacije Ginkgom u praksi

Dokumentirane zdravstvene primjene Ginkga u Kini sežu gotovo 5000 godina, uglavnom u liječenju astme. I listovi i orašasti plodovi ovog stabla odavno se koriste u tradicionalnoj kineskoj medicini. Zapravo, poznato je da orašasti plodovi imaju dulju povijest korištenja jer su prvi put spomenuti u biljnim člancima iz dinastije Yuan [1280.-1368. n.e.], objavljenima 1350. n.e. Više od 5000 godina sjemenke (orašasti plodovi) poznate su po podršci liječenja bolesti pluća (poput astme, kašlja i mokrenja), zlouporabe alkohola i upale mokraćnog mjehura, dok su se listovi uglavnom koristili za disfunkciju srca i pluća te infekcije kože. Trenutno se praktički koriste samo listovi i ekstrakti iz njih.

Utjecaj na pamćenje i zdravlje mozga

Preparati s ekstraktom Ginkgo biloba najčešće se koriste u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, vaskularnoj demenciji, klaudikaciji i tinitusu vaskularnog podrijetla. Sve češće se koriste i kod blažih problema, pa čak i od strane zdravih osoba u okviru prevencije bolesti živčanog i kardiovaskularnog sustava te u okviru anti-aging aktivnosti.

Utjecaj na poboljšanje kognitivnih funkcija, pamćenja, vrtoglavice, disleksije i drugih neuropsihijatrijskih poremećaja pokazan je u mnogim kliničkim istraživanjima na ljudima koristeći ekstrakt iz listova Ginkga[1]. Međutim, ne svako istraživanje dalo je entuzijastične rezultate. U slučaju istraživanja na zdravim osobama učinci su rijetki.

U praksi treba imati na umu da se poboljšanje živčanih funkcija najbolje uočava kod osoba kojima nešto stvarno nedostaje. Kod zdravih osoba koje nemaju problema s pamćenjem, koncentracijom itd., učinci su mnogo slabiji. Tako je ekstrakt Ginkga odličan način za prevenciju i podršku mozga kod disfunkcija, ali neće podići kognitivne sposobnosti iznad optimalne razine.

Neuroprotektivno djelovanje

Primjena u neurodegenerativnim bolestima najjača je domena Ginkga. To je jedan od rijetkih alata kojima su znanstvenici posvetili toliko pažnje u kontekstu neuroprotekcije, a koji je još uvijek dostupan svima bez recepta.

Najviše izvještaja odnosi se na utjecaj Ginkga na Alzheimerovu bolest. Uočeno je da ekstrakt iz listova Ginkga inhibira nastanak β-amiloida iz njegovog prekursorskog proteina (APP), što je ključni proces u patogenezi Alzheimerove bolesti[1]. Ekstrakt iz listova Ginkga inhibira akumulaciju ROS-a induciranu β-amiloidom (osobito sadržani flavonol kvercetin), a također smanjuje apoptozu neurona, gdje se apoptoza smatra jednim od glavnih uzroka neurodegenerativnih bolesti.

Vrijedi spomenuti da su istraživanja pokazala povoljan utjecaj Ginkga na ekspresiju BDNF-a[3]. Za to su bili odgovorni između ostalog kvercetin i kemferol. Iza kratice BDNF krije se neurotrofni čimbenik mozgovnog podrijetla, odnosno protein koji obožavaju svi neuroznanstvenici. BDNF je čimbenik koji stimulira rast neurona i djeluje neuroprotektivno.