Salidrozidi iz korijena planinskog ružičnjaka – kako djeluju i što morate znati o njima?

U biljnim ekstraktima vrlo važna je standardizacija. Zahvaljujući njoj imamo sigurnost da s dodatkom prehrani dostavljamo upravo toliku količinu aktivne tvari koliko nam je potrebno. Bez standardizacije oslanjali bismo se samo na vjeru da se u ekstraktu nalaze odgovarajući sastojci u odgovarajućim količinama, jer to nitko ne jamči. U slučaju ekstrakata iz Zlatnog korijena standardizacije obično vidimo na rozavine i salidrozide. Sve više podataka ukazuje da su salidrozidi važniji, jer pokazuju više značajnih aktivnosti u organizmu. U ovom članku analizirat ćemo teoriju i praksu, odnosno kako djeluju salidrozidi, koje koristi mogu donijeti za zdravlje i kako ih najbolje suplementirati. Pročitajte do kraja!

• Salidrozidi - što je to?
• Mehanizmi djelovanja salidrozida
• Koje učinke daje korištenje salidrozida?
• Suplementacija salidrozida u praksi

Salidrozidi - što je to?

Salidrozidi (inače rodiolozidi) su jedni od aktivnih sastojaka biljaka iz roda Rhodiola. Vjerojatno ih povezujete uglavnom s dodacima prehrani koji sadrže ekstrakt iz Rhodiola rosea (Zlatni korijen). Doista je to jedan od glavnih izvora te tvari u prirodi. Iako je dugo vremena vizitka R. rosea bila uglavnom prisutnost rozavina, trenutno se salidrozidi sve češće smatraju glavnim bioaktivnim sastojcima u njezinim korijenima.

Kemijski su salidrozidi derivati feniletanola, slično kao tirozol (derivat salidrozida), koji se također nalazi u korijenu Rhodiole. Istraživanja pokazuju da su vrlo univerzalne tvari koje pokazuju mnoga zdravstveno korisna svojstva.

Mehanizmi djelovanja salidrozida

U znanje o djelovanju salidrozida veliki doprinos dali su skandinavski znanstvenici s Aleksandrom Panossianom na čelu. Posljednjih godina ipak sve više publikacija o salidrozidima izlazi iz ruku kineskih znanstvenika. Budući da je Rhodiola jedan od najpopularnijih adaptogena u suplementaciji, njezini sastojci iznimno su dobro istraženi. Raspolažemo ne samo mnogim publikacijama koje opisuju djelovanje cijelog ekstrakta iz Rhodiole, već i detaljnim informacijama o djelovanju i svojstvima njezinih pojedinih sastojaka. U nastavku ćete pronaći sažetak informacija o najvažnijim svojstvima salidrozida.

Inhibicija MAO-B

MAO je kratica koja označava enzim monoaminooksidazu. Njena funkcija je metabolizam monoamina, među kojima su neurotransmiteri poput serotonina, dopamina i noradrenalina.

Detaljno je analizirano kako različiti aktivni sastojci iz Zlatnog korijena utječu na aktivnost monoaminooksidaza. Salidrozidi pokazuju sposobnost inhibicije MAO-B, odnosno one frakcije enzima koja djeluje u perifernim tkivima. Ta aktivnost iznosila je ~36% vrijednosti referentnog lijeka[1], selegilina (lijek koji se koristi u Parkinsonovoj bolesti).

Inhibicija MAO jedno je od važnijih svojstava salidrozida, no što je zanimljivo, u korijenu Zlatnog korijena nalazi se značajno više sastojaka koji utječu na taj enzim. Najveći dojam ostavlja roziridina, koja inhibira MAO-A s učinkovitošću od 16% snage referentnog lijeka te MAO-B s učinkovitošću čak 84% snage selegilina.

U ovom trenutku otkriva se jedna od glavnih karakteristika po kojima salidrozidi nadmašuju rozavine. Iz istraživanja proizlazi da rozavini praktički ne utječu na aktivnost MAO[1].

Utjecaj na ekspresiju gena

Istraženo je kako ekstrakt iz Zlatnog korijena utječe na ekspresiju gena. Promjene su uočene u 1062 različita gena. Pri tome su konkretno salidrozidi utjecali na 1052 od njih[2]. Dakle, jedna je od glavnih tvari koje utječu na transkripciju gena.

Promjene u tim konkretnim genima na koje djeluju salidrozidi i Rhodiola utječu uglavnom na ova područja funkcioniranja organizma:

1. komunikacija između urođenih i stečenih imunosnih stanica,
2. eNOS signalizacija,
3. signalizacija T i B stanica u reumatoidnom artritisu,
4. signalizacija provođenja aksona,
5. signalizacija receptora povezanog s G proteinom,
6. signalizacija glutamatnog receptora,
7. signalizacija efrinskog receptora,
8. signalizacija putem cAMP-a,
9. signalizacijski putovi ateroskleroze.

Geni koji utječu na točke od 4 do 8 povezani su s utjecajem na ponašanje i mentalno zdravlje. Intervencija u te gene uz pomoć Zlatnog korijena omogućuje smanjenje emocionalnih i agresivnih ponašanja, što potvrđuje rezultate predkliničkih i kliničkih istraživanja o korištenju te biljke u borbi protiv depresije i anksioznosti[2].

Koje učinke daje korištenje salidrozida?

Potpuno izoliranih salidrozida u dodacima prehrani nema, a možemo ih dostavljati samo iz ekstrakata zlatnog korijena. Čak i kada koristimo ekstrakt u kojem je navedena samo standardizacija na salidrozide, to ne znači da u njemu nema drugih aktivnih tvari. Praktični učinci dakle uvijek su rezultanta svojstava cijele mješavine aktivnih tvari, a ne samo one koja je deklarirana na etiketi. Razlika je u tome što točan sadržaj salidrozida poznajemo, a prisutnost i tim više količina ostalih tvari ostaje zagonetka.

Korijeni Zlatnog korijena koristili su se stoljećima u tradicionalnoj medicini Azije, Skandinavije i Istočne Europe[1] u svrhu:

• stimulacije živčanog sustava,
• poboljšanja fizičke i psihičke sposobnosti,
• poboljšanja otpornosti na visinske bolesti,
• ublažavanja umora, psihičkog stresa i depresije.

Trenutno su glavni ciljevi korištenja standardiziranih ekstrakata iz Rhodiola rosea povećanje otpornosti na stres (adaptogeno djelovanje) i poboljšanje raspoloženja. U nastavku opis najvažnijih svojstava Rhodiole koja se mogu pripisati salidrozidima.

Utjecaj na raspoloženje

To je srž programa. Dodaci s Rhodiolom, a dakle i salidrozidima, koriste se uglavnom zato da se jednostavno osjećamo bolje i zdravije. Rezultati istraživanja sugeriraju da takva suplementacija može čak dati naznaku antidepresivnog djelovanja. Na to uvelike utječe inhibicija MAO i promjene u ekspresiji gena koji kontroliraju neurokemiju. Rezultirajuće poboljšanje neurotransmisije i stimulacija neurohormona osigurava bolje uvjete u mozgu za održavanje optimalnog psihičkog emocionalnog stanja i jednostavno boljeg raspoloženja. Često se također primjećuje smanjenje osjećaja umora.

Neuroprotektivna svojstva

Neuroprotektivna svojstva salidrozida intenzivnije se naglašavaju posljednjih godina. U ovom trenutku mnoge objave još uvijek dolaze iz predkliničkih istraživanja, ali ukupnost zaključaka vrlo je zanimljiva i obećavajuća. I salidrozid i srodan tirozol lako prolaze krvno-moždanu barijeru i djeluju izravno u mozgu, štiteći neurone od degeneracije.

Na primjer, u eksperimentalnim modelima ishemijskog moždanog udara salidrozid je pomagao u zaštiti živčanog sustava značajnim smanjenjem veličine infarkta, sprječavanjem edema mozga i poboljšanjem neuroloških funkcija[3].

Osnovni mehanizmi kojima salidrozidi duguju neuroprotektivni potencijal uključuju antioksidativno, protuupalno i proapoptotsko djelovanje putem regulacije mnogih signalizacijskih putova i ključnih molekula, poput NF-κB puta, TNF-α i PI3K/Akt[3].

Adaptogena svojstva

Rhodiola rosea slavi se po tome što je adaptogen, odnosno tvar koja na nespecifičan način povećava otpornost organizma na stres. Salidrozid je jedan od glavnih razloga te slave, jer on uglavnom odgovara za adaptogena svojstva[4].

Adaptogeno djelovanje salidrozida predstavljeno je u mnogim znanstvenim publikacijama, a to svojstvo proizlazi iz djelovanja opisanog u ranijim odlomcima, odnosno iz utjecaja na gene i neurotransmisiju.

Suplementacija salidrozida u praksi

Salidrozide možemo uzimati u obliku standardiziranih ekstrakata biljaka Rhodiola rosea ili Rhodiola crenulata. U praksi vrsta R. crenulata još nije tako popularna sirovina u dodacima, pa ćete najvjerojatnije odabrati dodatak s R. rosea.

Najčešće susretane standardizacije na salidrozide su 1%, 3% ili 5%. Pri koncentraciji od 1% salidrozida obično je navedena i standardizacija na 3% rozavina, dok se pri višim koncentracijama rjeđe deklariria točna količina rozavina.

Trenutno je u Hrvatskoj maksimalna dopuštena količina salidrozida u dnevnoj porciji dodatka 5 miligrama. U praksi većina dodataka koji sadrže samu Rhodiolu dostavlja upravo 5 mg salidrozida u 1 kapsuli ili tableti.

Iskustva potrošača ipak ne idu uvijek u korak s službenim preporukama. Otkako se znanje o većem značaju salidrozida u odnosu na rozavine počelo snažnije širiti, korisnici se češće odlučuju na suplementaciju povećanih količina salidrozida (do 15 mg dnevno), na što ukazuju brojna izvješća na internetskim forumima i sličnim izvorima.

Na što paziti?

Definitivno na interakcije. Najozbiljiviji problem sa salidrozidima, ali i s drugim sastojcima Rhodiole je činjenica da zbog nedostatka svijesti o problemu dio pacijenata može ih kombinirati s lijekovima s kojima dolazi do negativne interakcije. Posebno su problematični antidepresivi, lijekovi za spavanje, protiv bolova i neurološki lijekovi.