Kalcij u ljudskom organizmu - zašto je tako važan?

Kalcij je iznimno važan mineralni sastojak u ljudskom organizmu, koji se uglavnom nalazi u kostima i zubima. Obavlja mnoge važne fiziološke funkcije. Nizak unos kalcija u prehrani posebno je problematičan za djecu i mladež, jer u tom razdoblju postoji velika potreba za ovim elementom, što je povezano s intenzivnim razvojem koštanog sustava.

• Kalcij – koje funkcije obavlja u organizmu?
• Kalcij – koje su norme?
• Proizvodi bogati kalcijem
• Probavljivost kalcija
• Višak kalcija u organizmu
• Kalcij – simptomi nedostatka

Kalcij – koje funkcije obavlja u organizmu?

Kalcij je mineralni sastojak koji ima važan utjecaj na koštano-zglobni sustav jer je glavni građevni sastojak kostiju i zuba. Osim toga u ljudskom organizmu sudjeluje u zgrušavanju krvi, regulaciji hormonskog gospodarstva, aktivaciji određenih enzima te provođenju živčanih impulsa, kao i u kontrakciji skeletnih mišića i srca. Dodatno smanjuje propusnost staničnih membrana i pomaže u smanjenju vrijednosti arterijskog krvnog tlaka. Također se sugerira da odgovarajući unos kalcija u prehrani može igrati važnu ulogu kako u prevenciji tako i u liječenju kroničnih bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 te tumora (osobito dojke, debelog crijeva i prostate).

Kalcij – koje su norme?

Potreba ljudskog organizma za kalcijem mijenja se ovisno o životnom razdoblju i fiziološkom stanju. Najvažniji čimbenici koji imaju značajan utjecaj na utvrđivanje preporučenih normi unosa kalcija su: intenzivan razvoj koštanog sustava u djetinjstvu i adolescenciji, održavanje odgovarajuće koštane mase u odrasloj dobi, smanjenje resorpcije koštanog tkiva u starijih osoba te održavanje pravilne razine kalcija u kostima i krvnom serumu. Prema trenutno važećim normama za populaciju Poljske, potreba ljudskog organizma za kalcijem na razini preporučenog dnevnog unosa (RDA) oblikuje se na sljedeći način:

• Djeca od 1 do 3 godine života – 700 mg,
• Djeca od 4 do 9 godine života – 1000 mg,
• Dječaci i djevojčice od 10 do 18 godine života – 1300 mg,
• Muškarci od 19 do 65 godine života – 1000 mg,
• Žene od 19 do 50 godine života – 1000 mg,
• Žene u dobi od 51 godine i više – 1200 mg,
• Muškarci u dobi od 66 godina i više – 1200 mg,
• Trudnice i dojilje do 19 godine života – 1300 mg,
• Trudnice i dojilje iznad 19 godine života – 1000 mg.

Proizvodi bogati kalcijem

Mlijeko i mliječni proizvodi poput jogurta, kefira, mlaćenice te mekih i tvrdih sireva predstavljaju glavni izvor dobro probavljivog kalcija u prehrani stanovnika ekonomski visoko razvijenih zemalja. Drugi primjeri prehrambenih izvora uključuju sardine, šprote, sjemenke mahunarki (npr. bijeli grah, soja), zeleno povrće (npr. brokula, kineski kupus, peršinov list, špinat i kelj), suho voće (npr. smokve, marelice), orašaste plodove (npr. lješnjake, orehe, pistacije), bademe, sjemenke (npr. sezama, maka i suncokreta), bundeve sjemenke, amarant, hranu obogaćenu kalcijem (npr. tofu, biljne napitke bez šećera) te visoko mineralizirane vode.

Probavljivost kalcija

Procjenjuje se da se probavljivost kalcija iz hrane kreće u rasponu od 10 do 40% i uvelike ovisi o sastavu prehrane. Čimbenici koji povećavaju apsorpciju ovog minerala iz probavnog trakta uključuju vitamin D, određene aminokiseline, laktozu i kazeinove fosfopepdite podrijetlom iz mlijeka. Dok prehrambeni sastojci koji smanjuju apsorpciju kalcija u završnom dijelu probavnog trakta uključuju oksalnu kiselinu, fitinsku kiselinu, netopljive frakcije prehrambenih vlakana te visok sadržaj masti i fosfora.

Višak kalcija u organizmu

Višak kalcija u ljudskom organizmu može se pojaviti prije svega u situaciji kada dolazi do dugotrajnog uzimanja lijekova i/ili dodataka prehrani koji sadrže visoke doze kalcija (npr. iznad 3000 mg dnevno). Kronični pretjerani unos kalcija iz farmaceutskih pripravaka može dovesti do kalcifikacije krvnih žila te povećanja rizika od pojave bolesti bubrega (npr. bubrežna insuficijencija, bubrežni kamenci, mlijeko-alkalni sindrom), kardiovaskularnih bolesti, raka prostate, kao i poremećaja apsorpcije mineralnih sastojaka poput željeza, cinka i magnezija.

Kalcij – simptomi nedostatka

Rezultati dosadašnjih istraživanja sugeriraju da je unos kalcija u poljskoj populaciji nizak i iznosi prosječno oko 600 mg dnevno (djevojčice i žene prosječno 539 mg dnevno, dok muškarci prosječno 666 mg dnevno), što se oblikuje na razini od nešto manje od 60% preporučenog dnevnog unosa. Među najčešćim zdravstvenim posljedicama dugotrajnih nedostataka kalcija u prehrani navode se:

• Osteomalacija – zbog niske zasićenosti kostiju kalcijem one se odlikuju
  slabom izdržljivošću i otpornošću na opterećenje.
• Osteoporoza – dolazi do smanjenja mineralne gustoće kostiju te
  slabljenja strukture i izdržljivosti koštanog tkiva, a u konačnici
  povećanja rizika od nastanka prijeloma i ozljeda.
• Rahitis – poremećaj diferencijacije koštanog i hrskavičnog tkiva te
  mineralizacije rastne ploče dugih kostiju i oseina (tj.
  organske međustanične tvari koštanog tkiva odgovorne
  za elastičnost i izdržljivost kosti) u djece.
• Tetanija – sindrom simptoma koji se karakterizira pojavom
  bolnih grčeva i/ili mišićnih drhtanja te neugodnog
  utrnuća (parestezije – dobro poznate entuzijastima suplementacije
  beta-alaninom).
• Neurološki poremećaji,
• Pretjerana pobudljivost organizma,
• Povišenje arterijskog krvnog tlaka.

Sources:

• Harvey NC, Biver E, Kaufman JM, et al.: The role of calcium
  supplementation in healthy musculoskeletal ageing : An expert
  consensus meeting of the European Society for Clinical and Economic
  Aspects of Osteoporosis, Osteoarthritis and Musculoskeletal Diseases
  (ESCEO) and the International Foundation for Osteoporosis (IOF).
  Osteoporos Int. 2017 Feb;28(2):447-462.
• Li K, Wang XF, Li DY, et al.: The good, the bad, and the ugly of
  calcium supplementation: a review of calcium intake on human health.
  Clin Interv Aging. 2018 Nov 28;13:2443-2452.
• Cormick G, Belizán JM.: Calcium Intake and Health. Nutrients. 2019
  Jul 15;11(7):1606.
• Jarosz M., Rychlik E., Stoś K. i wsp.: Normy żywienia dla populacji
  polski i ich zastosowanie. Narodowy Instytut Zdrowia Publicznego – Państwowy Zakład Higieny, 2020.
• Hadjimbei E, Botsaris G, Chrysostomou S.: Beneficial Effects of
  Yoghurts and Probiotic Fermented Milks and Their Functional Food
  Potential. Foods. 2022 Sep 3;11(17):2691.