Vitamin C - svojstva i primjena

Vitamin C, odnosno askorbinska kiselina pripada skupini vitamina topljivih u vodi te antioksidacijskih vitamina. Ljudski organizam nema mogućnost samostalno proizvoditi vitamin C, stoga ga mora redovito unositi putem prehrane. Vitamin C je jedan od neophodnih hranjiva za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma i dugotrajan održaj dobrog zdravlja.
- Vitamin C – svojstva
- Vitamin C – potrebe
- Vitamin C – koliko ga trebaju osobe koje redovito bave sportom?
- Vitamin C – gdje se nalazi?
- Vitamin C – nedostatak
Vitamin C – svojstva
Vitamin C je dobro poznati antioksidans koji se odlikuje širokim spektrom bioloških svojstava. Vitamin C obavlja u ljudskom organizmu mnoge vrlo važne funkcije, a to su:
- sudjeluje u antioksidacijskoj obrani neutralizacijom štetnog djelovanja reaktivnih oblika kisika koji mogu uzrokovati oštećenje stanica organizma,
- sudjeluje u održavanju pravilnog stanja kože i integriteta tkiva,
- pomaže obnovu tkiva pojačavanjem sinteze kolagena,
- ubrzava zacjeljivanje rana i opeklina,
- povećava mineralnu gustoću kostiju i smanjuje rizik od prijeloma kostiju,
- jača imunološki sustav organizma,
- regulira arterijski krvni tlak,
- smanjuje krutost arterija,
- snižava koncentraciju kolesterola LDL frakcije i triglicerida u krvi,
- sprječava stvaranje aterosklerotskog plaka,
- poboljšava apsorpciju nekih mineralnih tvari (uglavnom
kalcija i željeza), - sudjeluje u proizvodnji karnitina, noradrenalina i serotonina,
- sudjeluje u sintezi steroidnih hormona,
- snižava razinu glukoze u krvi i ublažava dijabetičke komplikacije,
- skraćuje trajanje infekcija gornjih dišnih putova i
prehlade, - vjerojatno smanjuje rizik od razvoja nekih tumora (npr. raka gušterače, raka pluća, raka vrata maternice).
Vitamin C – potrebe
Preporučeni unos vitamina C za odrasle osobe iznosi od 75 do 90 mg dnevno i uzima u obzir uglavnom potrebe osoba s niskom ili umjerenom razinom tjelesne aktivnosti. Postoji nekoliko čimbenika koji povećavaju potrebe za vitaminom C. Među njima se navode:
- dugotrajni i intenzivni tjelesni napor,
- gastrointestinalni poremećaji,
- kronične bolesti probavnog trakta (npr. celijakija, Crohnova bolest, sindrom loše apsorpcije),
- starija dob,
- arterijska hipertenzija,
- dijabetes,
- ovisnost o pušenju cigareta,
- zlouporaba alkohola,
- jak, kronični stres.
Vitamin C – koliko ga trebaju osobe koje redovito bave sportom?
Stručna literatura izvještava da se potrebe za vitaminom C povećavaju kod profesionalnih sportaša i amatera. Predlaže se da osobe koje se redovito bave sportom trebaju unositi svaki dan od 200 do 1000 mg vitamina C kako bi smanjile oksidacijski stres i odgođenu posttrening bolnost mišića (DOMS) te osigurale druge zdravstvene koristi (npr. stimulaciju procesa regeneracije i obnove tkiva), bez narušavanja fiziološke adaptacije organizma na trening opterećenja. Preporučena dnevna doza vitamina C za sportaše trebala bi potjecati uglavnom iz konzumacije pet ili više porcija svježeg povrća i voća tijekom dana. Na nedostatak vitamina C najizloženije su stoga osobe koje se bave sportom, a čija se prehrana odlikuje malim unosom svježeg, raznobojnog povrća i voća.
Vitamin C – gdje se nalazi?
Bogat izvor vitamina C je prije svega svježe povrće i voće. Među najboljim prehrambenim izvorima vitamina C navode se takvo povrće i voće kao što su:
-
Plodovi divlje ruže (250 – 800 mg/100 g),
-
Crni ribiz (150 – 300 mg/100 g),
-
Listovi peršina (269 mg/100 g),
-
Paprika – različite vrste (125 – 200 mg/100 g),
-
Brokula (65 – 150 mg/100 g),
-
Prokulice (65 – 145 mg/100 g),
-
Kelj (120 mg/100 g),
-
Keleraba (70 – 100 mg/100 g),
-
Jagode (46 – 90 mg/100 g),
-
Kivi (84 mg/100 g),
-
Špinat (40 – 84 mg/100 g),
-
Cvjetača (37 – 70 mg/100 g),
-
Različite vrste kupusa (35 – 70 mg/100 g),
-
Grejpfrut (30 – 70 mg/100 g),
-
Bijeli i crveni ribiz (26 – 63 mg/100 g),
-
Limuni (40 – 60 mg/100 g),
-
Naranče (30 – 50 mg/100 g),
-
Ogrozd (25 – 40 mg/100 g),
-
Maline (19 – 37 mg/100 g).
Vitamin C je spoj koji se odlikuje vrlo niskom otpornošću na djelovanje vanjskih čimbenika, kao što su visoka temperatura, dostupnost kisika, ultraljubičasto (UV) zračenje, enzimi (posebno askorbinaza), alkalna i neutralna sredina te prisutnost konzervansa i iona metala (npr. bakra ili željeza). Stoga se posebno obraća pozornost na to da se svaki dan konzumira dostatna količina svježeg, raznobojnog povrća i voća, najbolje u količini od najmanje 500 g.
Vitamin C – nedostatak
Kronični, nedovoljan unos vitamina C putem prehrane može uzrokovati pojavu simptoma njegovog nedostatka. Najizloženije nedostatku vitamina C su osobe koje dugotrajan pridržavaju restriktivnih dijeta za mršavljenje, pacijenti s anoreksijom, osobe koje zloupotrebljavaju alkohol, ovisnici o pušenju cigareta, osobe oboljele od celijakije, pacijenti s Crohnovom bolešću, pacijenti sa sindromom loše apsorpcije te osobe koje koriste malo raznoliku prehranu (posebno starije). Glavni simptomi nedostatka vitamina C uključuju:
-
slabljenje organizma,
-
povećanu sklonost infekcijama,
-
umor,
-
sniženje tjelesne izdržljivosti organizma,
-
otežano zacjeljivanje rana,
-
krvarenje iz desni,
-
bolove kostiju, mišića i zglobova,
-
pogoršanje stanja kože,
-
poremećaje u sintezi kolagena,
-
otekline ekstremiteta,
-
pogoršanje apsorpcije željeza.
Izvori:
-
Janda K, Kasprzak M, Wolska J.: Witamina C – budowa, właściwości, funkcje i występowanie. Pom J Life Sci 2015, 61, 4, 419–425.
-
Ran L, Zhao W, Wang J, et al.: Extra Dose of Vitamin C Based on a Daily Supplementation Shortens the Common Cold: A Meta-Analysis of 9 Randomized Controlled Trials. Biomed Res Int. 2018 Jul 5;2018:1837634.
-
Righi NC, Schuch FB, De Nardi AT, et al.: Effects of vitamin C on oxidative stress, inflammation, muscle soreness, and strength following acute exercise: meta-analyses of randomized clinical trials. Eur J Nutr. 2020 Oct;59(7):2827-2839
-
Wójcik W., Śliż D.: Witamina C w codziennej praktyce lekarskiej – fakty i mity. Medycyna Faktów 2019; 4(45): 307-314.
-
Knypl K.: Witamina C jako istotny element prewencyjny w sezonie infekcyjnym. Medycyna i życie. 2020, 7, 1-2(18):5-9.
-
Jarosz M, Rychlik E, Stoś K, Charzewska J. (red.): Normy żywienia dla populacji polskiej. Narodowy Instytut Zdrowia Publicznego – Państwowy Zakład Higieny. Warszawa 2020.

Cimet kao čudesni začin
