Kofein i koncentracija – kakve su povezanosti?
Što bolje razbistruje um od kave? Ovaj aromatični napitak, zahvaljujući kofeinu koji sadrži, ima fantastičan utjecaj na koncentraciju i motivaciju za djelovanje. Nije bez razloga što milijuni ljudi redovito piju kavu za radnim stolom gotovo svaki dan. U ovom članku raspravljat ćemo o tome kako kofein utječe na koncentraciju te na koji način ga koristiti za najbolje rezultate.
- Kofein za bolju koncentraciju i jasnoću uma jedan je od najboljih mogućih izbora
- Kako suplementirati kofein za najbolje rezultate?
- Da iz kofeina izvučete još više, kombinirajte ga s L-teaninom!
Kofein za bolju koncentraciju i jasnoću uma jedan je od najboljih mogućih izbora
Učinkovit, siguran u razumnim dozama i gotovo uvijek pri ruci. Što više poželjeti? Kofein ima mnoge prednosti, a jedna od njih je što fantastično podupire motivaciju, produktivnost i jasnoću uma. Neka istraživanja također ukazuju na mogućnost poboljšanja performansi u testovima pamćenja.
Znanstvenici su proveli nebrojene studije u kojima su ispitivali utjecaj kave i kofeina na kognitivne funkcije. Može se primijetiti da je kofein jedan od najintenzivnije proučavanih sastojaka hrane. Zahvaljujući interesu znanstvenika, točno poznajemo mehanizme djelovanja ove izuzetne tvari.
Prokognitivni mehanizmi djelovanja kofeina
Kofein povećava subjektivni osjećaj budnosti, što dugujemo uglavnom blokiranju adenozinskih receptora. To je glavni i najvažniji mehanizam djelovanja kofeina. Time kofein neizravno utječe na oslobađanje dopamina, noradrenalina i glutamata, odnosno stimulirajućih neurotransmitera. Glutamat je dodatno jedan od najvažnijih čimbenika u procesu formiranja pamćenja. Značajna je i informacija da se blokiranje adenozinskih receptora događa čak i pri malim dozama kofeina, dok ostali mehanizmi zahtijevaju uzimanje nešto veće količine.
Inhibicija PDE enzima (fosfodiesteraze) još je jedan mehanizam koji utječe na kognitivne funkcije. Kofein je neselektivni inhibitor PDE-a, što znači da inhibira nekoliko podtipova ovog enzima. Često se ovaj mehanizam opisuje u kontekstu lipolize u masnom tkivu, međutim PDE mogu biti inhibirani kofeinom i u neuronima. Takav se mehanizam koristi čak i u nekim nootropnim lijekovima (kao što je npr. vinpocetin).
Značajno je i mobiliziranje unutarstanične cirkulacije kalcija u središnjem živčanom sustavu. Ovaj se učinak pojavljuje pri relativno visokim dozama kofeina i utječe na modulaciju rada nekih ionskih kanala i živčano prenošenje.
Dugoročne koristi – utjecaj na neurodegeneraciju
Kofein je ispitivan u brojnim studijama o utjecaju na rizik od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. U oba slučaja primijećeno je da njegova uporaba ne samo pomaže u kontroli simptoma, već može biti i element prevencije jer smanjuje rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti. Neuroprotektivno djelovanje kofeina odličnu je vijest posebno za osobe koje ga koriste rutinski.
Što rjeđe, to bolje
Na energetizirajuće i prokognitivno djelovanje kofeina nažalost možemo izgubiti osjetljivost kada se koristi rutinski ili u prevelikim dozama. Jednostavno navikavamo mozgove na njegovo djelovanje. Da bismo osjetili punu snagu kofeina kada ga koristimo prije mentalne aktivnosti, najbolje ga je svakodnevno ograničavati.
Popularna je praksa povremeno raditi "kofeinsku detoksikaciju". Riječ detoks koristi se s dozom humora jer je kofein u odgovarajućim dozama siguran, međutim povremena pauza od svih izvora kofeina može odlično poboljšati osjetljivost na njegovo djelovanje. Već 2-3 tjedna pauze od kofeina daju odlične rezultate. Prva porcija kofeina nakon pauze omogućuje ponovno osjećanje punog potencijala. "Detoksikacija" od kofeina posebno se preporučuje osobama koje pretjeruju s kavom i više ne osjećaju njezino djelovanje, ili osobama koje koriste velike doze kofeina u predtreninzima ili spalačima masti.
Kako suplementirati kofein za najbolje rezultate?
U dodacima prehrani obično dobivamo pojedinačnu porciju od 200 mg. To je više nego u šalici kave, međutim za mnoge osobe upravo će takva doza biti idealna za osjećanje povećanja produktivnosti i bolje koncentracije. Najbolje ju je uzeti oko 20-30 minuta prije planirane mentalne aktivnosti, da se može apsorbirati u krvotok i doći do mozga.
Na dnevnoj razini sigurnima se smatraju doze do 400-500 mg kofeina. Zapamtite ipak da što rjeđe koristite kofein svakodnevno, to ćete ga bolje osjećati kada ga koristite povremeno u trenucima kada je najpotrebniji.
Da iz kofeina izvučete još više, kombinirajte ga s L-teaninom!
Kofein i L-teanin klasična su nootropna kombinacija, vrlo popularna i s odličnom reputacijom. Teoretski je to mješavina stimulirajuće i umirujuće tvari, međutim paradoksalno, umjesto da se bore jedna protiv druge, odlično se dopunjuju, što potvrđuju i brojna klinička istraživanja.
U praksi se kombinacija kofeina s teaninom opisuje kao davanje energije kojom se lakše upravlja. Bez razdražljivosti i rastrojenosti. Trebala bi davati i veću jasnoću uma od samog kofeina te sposobnost lakšeg usmjeravanja misli na izvršavane zadatke.
Kliničko istraživanje u kojem se uspoređivala učinkovitost kofeina s teaninom s pojedinačno svakom od tih tvari i s placebom pokazalo je da je kombinacija sudionicima davala više budnosti, manji osjećaj umora i poboljšanje raspoloženja. Poboljšali su se i parametri poput: točnosti brzog procesiranja vizualnih informacija, vremena jednostavnih reakcija, vremena reakcije numeričkog radnog pamćenja, brzine prepoznavanja riječi, točnosti verifikacije rečenica.
Izvori:
⮜ Prethodni članak
Melatonin i neurodegenerativne bolesti – kakve su povezanosti?
Sljedeći članak ⮞