Melatonin i neurodegenerativne bolesti – kakve su povezanosti?
Bolesti živčanog sustava izazivaju mnogo straha. Uostalom, nitko ne želi izgubiti kontrolu nad svojim tijelom ili umom. Stoga vrijedi paziti da naša svakodnevica pogoduje neuroprotektivnim djelovanjima, kako bi organizam mogao prikladno zaštititi živčani sustav od prijetnji. A to je zadatak koji treba provesti u život u što ranijem stadiju. Neuroprotektivnosti pristupamo kao osiguranju – provodimo djelovanja čak i kada još ne sumnjamo na rizik. Jedan od ključnih elemenata za neuroprotektivnost je zdrav san, kao i melatonin koji je za njega odgovoran. Zaštitno djelovanje melatonina protiv neurodegenerativnih bolesti opisano je u mnogim znanstvenim publikacijama, to je važan aspekt djelovanja ovog hormona. Iz ovog članka saznajte na koji način melatonin utječe na zaštitu mozga od razaranja. Pročitajte do kraja!
- Melatonin djeluje neuroprotektivno zahvaljujući antioksidativnom djelovanju
- Rezultati istraživanja
- Opasnosti povezane s nedostatkom melatonina
- Sažetak
Melatonin djeluje neuroprotektivno zahvaljujući antioksidativnom djelovanju
Neuroprotektivno djelovanje melatonina uvelike proizlazi iz njegovih snažnih antioksidativnih svojstava. Slobodni radikali u višku mogu patološki oštetiti mnoge strukture prisutne u mozgu, uključujući proteine, lipide, DNA itd. Melatonin tome sprječava na nekoliko načina, djelujući izravno na slobodne radikale, kao i stimulirajući naše endogene antioksidanse da djeluju s većom učinkovitošću. Optimalna proizvodnja melatonina jedan je od čimbenika koji omogućavaju držanje oksidativnog stresa u zdravim okvirima.
Zahvaljujući antioksidativnim i neuroprotektivnim svojstvima u melatoninu se vidi terapeutski potencijal kod neurodegenerativnih poremećaja, kao što su Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, Huntingtonova bolest i amiotrofična lateralna skleroza.
Također je pokazano da melatonin ima protuupalno djelovanje. Melatonin na mnoge načine smanjuje razaranje tkiva tijekom upalnih reakcija. Iz istraživanja znamo da smanjuje oslobađanje različitih proupalnih citokina, na primjer interleukina i TNF-alfa.
Rezultati istraživanja
Provedena su mnoga istraživanja s melatoninom u kontekstu zaštite mozga, osobito ona predklinička na životinjama, ali ne samo ta. Mnogi od tih eksperimenata odnosili su se na utjecaj na moždani udar.
Davanje melatonina nakon eksperimentalnog moždanog udara kod životinja smanjuje volumen infarkta, što se moglo uočiti kako u sivoj tako i u bijeloj tvari. Melatonin je smanjivao upalnu reakciju, nastanak edema mozga i propusnost krvno-moždane barijere.
U drugom istraživanju uočeno je da je melatonin poboljšavao preživljavanje neurona i jačao neurogenezu, čak i kada je primijenjen dan nakon moždanog udara. Nadalje, pokazano je poboljšanje kako motoričkih tako i bihevioralnih funkcija nakon davanja melatonina.
U literaturi ima i dosta informacija o utjecaju ispravnosti cirkadijanih ritmova (a time i ritma izlučivanja melatonina) trudnih majki na neurološki razvoj plodova. Melatonin lako savladava ne samo krvno-moždanu barijeru, već i placentnu barijeru. Majke također prenose melatonin svojoj djeci mlijekom, a koncentracija melatonina u majčinom mlijeku ovisi o dobu dana u kojem se to mlijeko proizvodi. Zahvaljujući tome dojenje majčinim mlijekom može bolje utjecati na noćni san djeteta te osiguravati dodatni neuroprotektivni čimbenik.
Neuroprotektivno djelovanje melatonina na mozgove djece predmet je istraživanja usmjerenih na pronalaženje učinkovitog sredstva za smanjenje rizika neuroloških poremećaja kod preurođene djece. Melatonin se čini privlačnim kandidatom zbog odgovarajućeg profila mehanizama djelovanja te izvrsnog sigurnosnog profila.
Opasnosti povezane s nedostatkom melatonina
Nepravilnosti u fiziologiji melatonina povezane s poremećajima sna, a osobito s njegovim nedostatkom ili niskom kvalitetom, ugrožavaju integritet mozga, a točnije integritet hipokampusa, dovodeći do kognitivnih disfunkcija i pridonoseći razvoju poremećaja raspoloženja.
Preslaba proizvodnja melatonina može uzrokovati produljenje vremena usnivanja te narušiti odnos različitih faza sna (nREM i REM). To utječe na slabiju regeneraciju i pogoršanje kvalitete života – povećanje pospanosti i umora tijekom dana, oslabljene kognitivne funkcije, više stresa itd.
Na nedostatak melatonina osobito su izložene starije osobe, jednako kao i na razvoj neurodegenerativnih bolesti. Prosječne razine melatonina smanjuju se s godinama, što jasno korelira s porastom rizika poremećaja sna. Može se uočiti i korelacija upravo između razine dostupnog melatonina i rizika neurodegeneracije. U nadopunjavanju razine melatonina kod seniora mogu se vidjeti mnoge koristi koje se odnose i na bolji san i na bolju zaštitu mozga. U mnogim slučajevima suplementacija čak i malom količinom melatonina može biti vrlo korisna.
Sažetak
Zdrav san i melatonin koji ga prati iznimno su važni neuroprotektivni čimbenici. Svaka osoba svjesna svojeg zdravlja mora o njima paziti da ne nestanu. U protivnom se povećava rizik mnogih zdravstvenih poremećaja, uključujući neurodegenerativne poremećaje i općenito oslabljenu funkciju mozga.
Sources:
⮜ Prethodni članak
Kreatin – svojstva, djelovanje, doziranje
Sljedeći članak ⮞