Nedostatak magnezija – koji su simptomi?

Prehrambeni nedostaci mogu značajno narušiti opće zdravlje. Suvremena kvaliteta hrane i uobičajene prehrambene navike nažalost uvelike pogoduju nastanku nedostataka. Nedostatak magnezija jedan je od najčešćih nedostataka koji se srećom može lako nadoknaditi i poboljšati zdravlje, ukoliko se dijagnosticira i poduzmu odgovarajuće mjere. Provjerite čime prijeti nedostatak magnezija i kako ga učinkovito nadoknaditi.

• Koliko često se javlja nedostatak magnezija?
• Simptomi nedostatka magnezija
• Koji su uzroci nedostatka magnezija?
• Suplementacija magnezijem u slučaju nedostatka
• Suradnja magnezija s vitaminom D

Koliko često se javlja nedostatak magnezija?

Nedostatak magnezija stručno nazivamo hipomagnezemijom. Hipomagnezemija javlja se znatno češće od hipermagnezemije. Analize unosa magnezija u Europi i Sjevernoj Americi pokazuju da statistički unos ovog elementa u prehrani ne pokriva dnevne potrebe. Neki podaci govore o čak 2/3 populacije (od 56 do 68%) s nedostatnim unosom magnezija u zapadnom društvu. U Hrvatskoj se to uglavnom odnosi na odrasle osobe, dok se kod djece statistički nedostatak magnezija rijetko javlja.

Nedostatak magnezija nije rijetkost u općoj populaciji. Njegov unos smanjio se tijekom godina, posebno u zapadnom svijetu. Tipična „zapadnjačka prehrana" karakterizirana je niskim sadržajem magnezija u granicama 30%–50% dnevnih potreba za magnezijem. Znanstvenici sugeriraju da je unos magnezija u Sjedinjenim Državama pao tijekom posljednjih 100 godina s oko 500 mg/dan na 175–225 mg/dan. Već 2005.-2006. podaci iz SAD-a pokazivali su da čak polovina Amerikanaca ne pokriva svoje dnevne potrebe za magnezijem.

Hipomagnezemija se definira kao koncentracija magnezija u serumu <0,75 mmol/l. Rani simptomi nedostatka magnezija nespecifični su i uključuju gubitak apetita, letargiju, mučninu, povraćanje, umor i slabost. Izraženiji nedostatak magnezija manifestira se simptomima povećane neuro-mišićne pobudljivosti, poput drhtanja, grčeva mišića potkoljenica, mišićnih grčeva, tetanije i generaliziranih konvulzija. Hipomagnezemija može uzrokovati poremećaje srčanog ritma, uključujući atrijsku i ventrikularnu tahikardiju.

Simptomi nedostatka magnezija

Magnezij utječe na praktički cijeli organizam, pa su i simptomi njegovog nedostatka sustavni. Mnogi od njih vrlo su općeniti i mogu se lako pogrešno pripisati drugim poremećajima. U nastavku se nalazi popis dobro poznatih simptoma nedostatka magnezija. Toliko ih je da su radi lakšeg snalaženja razvrstani prema različitim sustavima i aspektima zdravlja.

Općenito: anksioznost, letargija, slabost, uzbuđenost, depresija, bolna menstruacija, hiperaktivnost, glavobolja, razdražljivost, poremećaji sluha, niska tolerancija na stres, gubitak apetita, mučnina, poremećaji spavanja, smanjena sportska izvedba.

Mišići: mišićni grčevi, grčevi tabana, grčevi nogu, mišića lica, žvačnih mišića i listova, grčevi mišića potkoljenica, bolovi u leđima, bol u vratu, grčevi mokraćnih putova, tetanija zbog nedostatka magnezija.

Živčani sustav: nervoza, povećana osjetljivost NMDA receptora na pobuđujuće neurotransmitere, migrena, depresija, nistagmus, parestezije, slaba memorija, konvulzije, drhtanje, vrtoglavica.

Probavni trakt: zatvor.

Kardiovaskularni sustav: rizik od supraventrikularnih ili ventrikularnih aritmija, arterijske hipertenzije, koronarnog spazma, smanjene funkcije srčane pumpe, osjetljivosti na digitalis, torsade de pointes (poremećaj srčanog ritma, specifična varijanta polimorfne ventrikularne tahikardije), smrti zbog srčanih bolesti.

Elektroliti: hipokalijemija, hipokalcijemija, zadržavanje natrija.

Metabolizam: dislipoproteinemija (povišena razina triglicerida i kolesterola u krvi), smanjena tolerancija glukoze, inzulinska rezistencija, povećan rizik od metaboličkog sindroma, poremećaji metabolizma kostiju i vitamina D, rezistencija na PTH, niska razina PTH u krvi, rezistencija na vitamin D, niska razina 25(OH)D u krvi, povratak kamenaca kalcij oksalata.

Ostalo: astma, sindrom kroničnog umora, osteoporoza, hipertenzija, promijenjena homeostaza glukoze.

Trudnoća: komplikacije trudnoće (npr. pobačaj, prijevremeni porod, eklampsija).

Koji su uzroci nedostatka magnezija?

Uzroci mogu biti različiti, a najteži za savladavanje su slučajevi kada se nekoliko različitih uzroka preklapa. Provjerite što može biti razlog nedostatka magnezija.

Loša prehrana!

To je najočigledniji odgovor. Organizam ne može imati odgovarajuću količinu magnezija ako ga unosimo premalo. Zapamtite da je to element koji je potrebno nadoknađivati u svakodnevnoj prehrani jer ga sami ne možemo proizvesti.

Jedan od uzroka nedostatka magnezija u Hrvatskoj su naše tradicionalne kulinarske preferencije. U tipično hrvatskom meniju dominiraju kruh i mliječni proizvodi. Mliječni proizvodi nažalost su siromašni magnezijem. Kruh bi ga mogao pružiti da je od punog zrna, dok njegova klasična varijanta od rafiniranog brašna pruža samo tragove magnezija. Slično je s mesom i jajima koja također ne pogoduju nadoknađivanju magnezija u prehrani, a koja u hrvatskoj kuhinji zauzimaju važno mjesto.

Osim toga, važna je cjelokupna prehrana. Na primjer, ekstremne količine proteina (ispod 30 g dnevno ili vrlo velike količine koje pojačavaju rad bubrega) otežavaju održavanje optimalne koncentracije magnezija. Problematičan je i višak fitata u prehrani koji vežu ione magnezija.

Neki lijekovi

A ima ih nemalo. Ispod je popis lijekova koji otežavaju održavanje dobre koncentracije magnezija s mehanizmima djelovanja.

Bolesti

Neka patološka stanja s kojima se organizam bori mogu dodatno smanjiti zalihe magnezija, što još više pogoršava stanje pacijenta. Stanja koja povećavaju rizik od nedostatka magnezija su:

• alkoholizam,
• loše kontrolirana dijabetes,
• poremećaji apsorpcije (npr. zbog Crohnove bolesti, celijakije, sindroma kratkog crijeva itd.),
• endokrinološki poremećaji (npr. aldosteronizam, hiperparatireoidizam, hipertireoza),
• bolesti bubrega (npr. kronična bubrežna insuficijencija, dijaliza, Gitelmanův sindrom).

Dob

S godinama učinkovitost apsorpcije magnezija može pasti i do 30%. U starosti se također povećava rizik od pojave čimbenika iz prethodnih točaka, odnosno zdravstvenih poremećaja i uzimanja problematičnih lijekova.

Ovisnosti

Konzumiranje alkohola čimbenik je koji povećava rizik od nedostatka magnezija. Alkohol pojačava izlučivanje ovog elementa iz organizma, između ostalog diuretskim djelovanjem. Nedostatak je vrlo čest kod alkoholičara. Također pušenje cigareta može smanjiti količinu dostupnog magnezija.

Suplementacija magnezijem u slučaju nedostatka

Učinkovitost oralne suplementacije magnezijem u korekciji nedostatka magnezija ne izaziva nikakve kontroverze. Izvrsno je dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Učinkovitost ovisi uglavnom o odabiru odgovarajućeg oblika magnezija i pravilne doze.

Najbolji za učinkovito nadoknađivanje magnezija smatraju se organski oblici. Karakterizira ih vrlo dobra topljivost u vodi, a time i bioraspoloživost. Među njima su posebno vrijedni pažnje:

• magnezijev citrat
• magnezijev malat
• magnezijev laktat
• asparaginat

Dobru reputaciju uživaju i magnezijevi kelati, poput magnezijevog diglicinata i magnezijevog taurinata.

Suradnja magnezija s vitaminom D

Vitamin D slovi kao jedan od najdeficitnijih hranjivih sastojaka čiji nedostaci pogađaju vrlo velik dio društva. Pokazuje se da ima zanimljive veze s magnezijem i istovremena suplementacija oba sastojka može biti vrlo korisna.

Pokazano je da 1,25-dihidroksivitamin D (1,25(OH)2D), odnosno taj biološki aktivni oblik koji nastaje u bubrezima, može stimulirati apsorpciju magnezija u crijevima. Tako što je dublji nedostatak vitamina D, to je teže nadoknaditi nedostatak magnezija.

S druge strane magnezij je kofaktor potreban za vezanje vitamina D za njegov transportni