Probiotici - kako utječu na organizam?

Naglašavanje značaja mikrobiote probavnog trakta u očuvanju zdravlja te u patogenezi brojnih kroničnih bolesti (npr. nespecifičnih upalnih bolesti crijeva, sindroma iritabilnog crijeva, psihijatrijskih poremećaja) čini da su njezine modifikacije trenutno predmet ogromnog interesa. Na sastav crijevne mikrobiote značajan utjecaj imaju: probiotici, prebiotici, sinbiotici, antibiotici te transplantacija (transfer) mikrobiote probavnog trakta.

• Što su probiotici?
• Probiotici – svojstva
• Probiotici – primjena
• Probiotici – jesu li sigurni?
• Probiotici – kada mogu škoditi?

Što su probiotici?

Probiotici su živi mikroorganizmi koji se kada se daju u odgovarajućim količinama pozitivno utječu na zdravlje domaćina. Mikroorganizmi s probiotičkim djelovanjem su posebno bakterije odgovorne za proizvodnju mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus (npr. Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Lactobacillus reuteri, Lactobacillus rhamnosus) te Bifidobacterium (npr. Bifidobacterium animalis, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum, Bifidobacterium breve). Vrijedi spomenuti da se u travnju 2020. godine promijenila taksonomija mikroorganizama koji su povijesno pripadali rodu Lactobacillus te se trenutno koriste sljedeći nazivi za nekoliko ranije spomenutih sojeva: Lacticaseibacillus casei, Limosilactobacillus reuteri, Lacticaseibacillus rhamnosus. Ostali mikroorganizmi koje tradicionalno ubrajamo u probiotike su kvasci Saccharomyces boulardii.

Probiotici – svojstva

Važno je naglasiti da su svojstva probiotika uglavnom ovisna o soju. To znači da se rezultati eksperimenata provedenih s određenim sojem ne mogu predstaviti kao vjerodostojan dokaz učinkovitosti drugih, neprovjenih sojeva probiotičkih bakterija. Kao što je ranije spomenuto, ne postoji jedan, zajednički način djelovanja svih probiotika, međutim možemo općenito razlikovati tri glavna mehanizma njihova djelovanja:

1. Zajednički za mnoge rodove: stvaranje kratkolančanih masnih kiselina, utjecaj na crijevni prolaz, zaštita od kolonizacije, normalizacija mikrobioma, konkurencija s patogenim mikroorganizmima, utjecaj na povećanu izmjenu enterocita (tj. stanica epitela tankog crijeva).

2. Zajednički za pojedine vrste bakterija: stabilizacija crijevne barijere, proizvodnja vitamina (B1, B7, B9 i K), metabolizam žučnih soli, izravni antagonizam, enzimska aktivnost, neutralizacija kancerogena (tj. vanjskih kancerogenih čimbenika).

3. Specifični za pojedine sojeve: endokrinsko djelovanje, neurogeno djelovanje, modulacija imunološkog odgovora, stvaranje specifičnih bioaktivnih tvari.

Probiotici – primjena

Smjernice Američkog gastroenterološkog društva iz 2020. godine o korištenju probiotika u odabranim bolestima probavnog trakta predlažu suplementaciju sljedećim sojevima probiotičkih bakterija (uključeni su samo oni trenutno dostupni u Poljskoj):

• Saccharomyces boulardii_ za sprječavanje infekcije patogenom
  Clostridium difficile u odraslih i djece koji uzimaju antibiotike.
• Kombinacija 8 sojeva probiotičkih bakterija (L. paracasei DSM
  24733, L. plantarum DSM 24 730, L. acidophilus DSM 24735, L.
  delbrueckii subsp. bulgaricus DSM 24734, B. longum DSM 24736, B.
  infantis DSM 24737, B. breve DSM 24732, S. thermophilus DSM 247) u
  odraslih i djece u liječenju upale sluznice crijevnog rezervoara
  (pouchitis).
• L. rhamnosus GG ATCC 57103 te L. reuteri DSM 17938 za
  sprječavanje nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC) u prijevremeno rođene djece.

S druge strane, aktualne smjernice Poljskog gastroenterološkog društva iz 2018. godine predlažu korištenje pojedinačnih sojeva probiotičkih bakterija ili mješavina sojeva probiotika testiranih za učinkovitost u liječenju sindroma iritabilnog crijeva (IBS) radi ublažavanja kako ukupnih simptoma, tako i nadutosti trbuha te proljeva. Među preporučenima trenutno dostupnima u Poljskoj navode se:

• Bifidobacterium infantis_ 35 624
• Lactiplantibacillus plantarum_ 299v
• Saccharomyces boulardii_ CNCM I-745

Probiotici – jesu li sigurni?

Probiotici se općenito smatraju sigurnima i dobro podnošljivima, što dokazuje i to što im je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) dodijelila status GRAS (engl. Generally Recognized As Safe – općenito priznato kao sigurno), a u zemljama Europske unije status "kvalificirane pretpostavke sigurnosti" (engl. Qualified Presumption of Safety - QPS). Općenito se smatra da je kvaliteta probiotika registriranih kao lijek ili farmaceutski preparat znatno bolja od kvalitete onih registriranih kao dodaci prehrani. Na tržištu su dostupni jednoskładnikovi te višeskładnikovi preparati, međutim nema jednoznačnih dokaza da korištenje isključivo višesojnih preparata donosi znatno veće zdravstvene i terapeutske koristi od onih koje proizlaze iz korištenja jednosojnih preparata.

Probiotici – kada mogu škoditi?

Pri trenutnom stanju znanja nedvojbeno treba biti posebno oprezan pri uvođenju eventualne probiotičke terapije u prijevremeno rođene djece, pacijenata s imunodeficijencijom te u teško bolesnih u kritičnom stanju liječenih na odjelu intenzivne skrbi te onih s kateterom uvedenim u velike vene. Čimbenik rizika za nastanak neželjenih djelovanja može biti i davanje preparata koji sadrže probiotičke sojeve putem jejunostomije. U stručnoj literaturi opisano je i nekoliko desetaka slučajeva fungemije u osoba koje su primale Saccharomyces boulardii te bakterijemije u osoba koje su primale probiotičke bakterije. U svjetlu trenutnih znanstvenih dokaza smatra se ipak da je rizik od infekcije bakterijama u osnovi zanemariv, a konzumacija visokokvalitetnih farmaceutskih preparata koji sadrže probiotike u zdravih odraslih osoba potpuno je sigurna.

Izvori:

• Szajewska H.: Probiotici – trenutno stanje znanja i preporuke za
  kliničku praksu. Med. Prakt., 2017; 7-8: 19–37.
• Rondanelli M, Faliva MA, Perna S, et al.: Using probiotics in
  clinical practice: Where are we now? A review of existing
  meta-analyses. Gut Microbes. 2017 Nov 2;8(6):521-543.
• Khalesi S, Bellissimo N, Vandelanotte C, et al.: A review of
  probiotic supplementation in healthy adults: helpful or hype? Eur J
  Clin Nutr. 2019 Jan;73(1):24-37.
• Stavropoulou E, Bezirtzoglou E.: Probiotics in Medicine: A Long
  Debate. Front Immunol. 2020 Sep 25;11:2192.
• Szajewska H.: Uloga probiotika u prevenciji i liječenju bolesti
  probavnog trakta prema aktualnim smjernicama. Med. Prakt., 2021;
  1: 44–53.