Vitamin B1 i krvožilni sustav – kakve su povezanosti?

01 Jun 2023

Objavio: Łukasz Szostko Broj čitanja: 881 Komentari: 0

Prva među vitaminima B – tiamin. Pomalo je u sjeni takvih zvijezda kao što su folna kiselina i B12, no za naše zdravlje nije ništa manje važan. Značajno doprinosi funkcioniranju energetskog metabolizma, radu srca i živčanog sustava, pa ga se ne smije zanemariti. Saznajte kako djeluje vitamin B1, kako utječe na krvožilni sustav i u kojim ga prehrambenim proizvodima tražiti.

Što je vitamin B1?

Vitamin B1 je tiamin (engl. thiamine), a otkriven je već 1911. godine. To je jedan od topljivih vitamina koji ulazi u sastav kompleksa vitamina B skupine. Bolesti povezane s njegovim nedostatkom uočavane su već u 10. stoljeću u Kini, što je proizlazilo iz specifične prehrane te nacije s velikim udjelom očišćene riže. Točnu strukturu tiamina identificirali su 1933. godine, a prvu sintezu proveli su 1936. godine. Istraživanja tiamina imaju dugu povijest jer je to jedan od prvih otkrivenih vitamina u povijesti.

Tiamin se nakon usvajanja u organizmu pretvara u aktivni oblik – tiamin pirofosfat (TPP). Kao koenzim sudjeluje u katabolizmu ugljikohidrata i aminokiselina. Praktična svojstva vitamina B1 su uglavnom održavanje:

pravilnog rada srca,
energetskog metabolizma,
ispravnog rada živčanog sustava,
normalnih psiholoških funkcija.

U dodacima prehrani vitamin B1 uglavnom vidimo u dva oblika:

tiamin mononitrat,
tiamin hidroklorid.

U Hrvatskoj dopuštena dnevna doza tiamina u dodacima prehrani iznosi 100 mg, no u kliničkim istraživanjima često su se terapijski koristile veće doze.

Vitamin B1 za krvožilni sustav

Nedostatak tiamina nije samo čest simptom kod pacijenata s bolestima kardiovaskularnog sustava, već može igrati ulogu i u razvoju i prognozi tih poremećaja. Kod pacijenata s bolestima kardiovaskularnog sustava vrijedi razmotriti probir na nedostatak tiamina. Uključivanje suplementacije vitamina B1 kod pacijenata i osoba iz rizične skupine može biti vrlo korisno rješenje.

U osnovi tiamin pomaže u pravilnom funkcioniranju srca, a njegov nedostatak dovodi do ubrzanja rada, pa čak i povećanja dimenzija srca. Svi znamo koliko je važan taj organ, stoga ne vrijedi zanemariti odgovarajući unos tiamina u svakodnevnoj prehrani.

Dosta se zna o blagotvornom utjecaju tiamina na poremećaje koji prethode razvoju ateroskleroze. Poremećaj proporcija lipidograma (previše LDL-a, premalo HDL-a), upalni procesi krvnih žila i poremećena funkcija endotela – svi ti procesi ovise o dostupnosti tiamina i mogu se podržati njegovom suplementacijom ili povećanjem količine u prehrani.

Vitamin B1 ima izrazit utjecaj i na moždanu cirkulaciju. Poznati su slučajevi poboljšanja stanja pacijenata nakon ishemijskog moždanog udara. U tom kontekstu mehanizmi djelovanja još nisu potpuno poznati, no najvjerojatniju glavnu ulogu igra utjecaj tiamina na funkciju endotela u mozgu.

Nedovoljna dostupnost tiamina pogoduje metaboličkim poremećajima koji su usko povezani s poremećajima rada krvožilnog sustava. Radi se uglavnom o disfunkcijama procesa proizvodnje inzulina i metabolizma šećera, a pritom i povećanju rizika od dijabetesa i pretilosti.

Nedostatak vitamina B1

Nedostatak tiamina daje uglavnom neurološke simptome. Duboki nedostaci ovog vitamina rezultiraju bolešću beriberi, u kojoj se pojavljuju poremećaji rada živčanih stanica i mišića. Simptomi su opće slabljenje i bolovi u tijelu, kao i poremećaji cirkulacije.

Snažan čimbenik koji predisponira nedostatak tiamina je zlouporaba alkohola. To dovodi do Korsakoffove psihoze ili Wernickeove encefalopatije. Drugi, popularan čimbenik koji povećava rizik je korištenje diuretskih lijekova.

Nedostatak tiamina povećava rizik od mnogih različitih kardioloških bolesti, dislipidemije, kroničnog upala krvnih žila, infarkta miokarda, zatajenja srca, pretilosti, dijabetesa tipa I i II, depresije.